Vreme čitanja: oko 2 min.

Otkriveno šta stoji iza čuvenog "jo-jo efekta": Zašto se naglo gojimo posle dijete?

Vreme čitanja: oko 2 min.

Medicina konačno došla do saznanja

  • 1
vecernje navike i gojaznost Foto: Shutterstock

Dijete su bile neverovatno popularan izvor mršljavljenja proteklih nekoliko decenija; danas, pak, primat preuzima kontinuirano zdrav način života.

Ipak, i dalje ima onih koji se okreću dijeti kada žele da izgube višak kilograma, a to, nažalost, često ima negativne posledice.

Svi smo čuli za čuveni "jo-jo efekat" - fenomen kada osoba izgubi mnogo kilograma, a zatim "nabaci" duplo više nego što je imala pre nego je krenula sa dijetom. To se onda pretvara u začarani krug iz kog je teško izaći.

Nova studija je došla do saznanja da ljudi koji su gojazni oslobađaju mnogo manje dopamina, tj. hormona nagrade, kada jedu.

Količina i vrsta hrane koju ljudi jedu regulišu složeni signali koji se šalju između mozga i creva, kao i nutritivni signali u krvi. Ova mreža izaziva osećaj gladi i zasićenosti, reguliše unos hrane, kao i motivaciju za traženje hrane.

Medicinski tim u Amsterdamu ispitivao je 30 ljudi zdrave težine i 30 gojaznih osoba kojima je dao istu količinu i vrstu hrane. Izmerena je njihova moždana aktivnost, kao i koliko je dopamina oslobođeno. Rezultati objavljeni u časopisu "Nature Metabolism" otkrili su da je aktivnost mozga i oslobađanje dopamina značajno smanjeno kod gojaznih učesnika u poređenju sa onima koji su imali zdravu telesnu težinu.

dijeta gojaznost gojazno dete Foto: Shutterstock

Takođe su pokazali da dvanaestonedeljna dijeta, koja je dovela do gubitka težine od 10 odsto kod gojaznih učesnika, nije bila dovoljna da povrati ove reakcije mozga u normalu.

- Naši nalazi sugerišu da se kod gojaznih osoba dešavaju dugotrajne adaptacije mozga, što može uticati na ponašanje u ishrani. Postoji smanjen kapacitet mozga da registruje da je hrana u stomaku, što može dovesti do prejedanja. Otkrili smo da gojazni ljudi oslobađaju manje dopamina u delu mozga važnom za motivacioni aspekt unosa hrane u poređenju sa ljudima koji imaju zdravu telesnu težinu - navodi profesor Mirel Serli, a prenosi "Dailymail".

Ona ističe da odgovor leži u činjenici da se ovi odgovori u mozgu ne obnavljaju nakon gubitka težine i zato većina ljudi ponovo dobija kilograme nakon prvobitno uspešnog skidanja istih.

Dakle, ključ nije u našem stomaku. Prostim jezikom, dijete ne mogu da budu uspešne jer su kratkotrajne, a mozgu treba mnogo vremena da se prilagodi novom režimu unosa hrane i zato uspeh leži u kontinuiranom unosu zdravih namirnica.

(Telegraf.rs)

Video: Dijeta koja smanjuje rizik od srčanih bolesti kod žena

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA