![vecernje navike i gojaznost vecernje navike i gojaznost](https://xdn.tf.rs/2023/06/06/vecernje-navike-i-gojaznost-670x447.jpg?ver=327452)
Otkriveno šta stoji iza čuvenog "jo-jo efekta": Zašto se naglo gojimo posle dijete?
Dijete su bile neverovatno popularan izvor mršljavljenja proteklih nekoliko decenija; danas, pak, primat preuzima kontinuirano zdrav način života.
Ipak, i dalje ima onih koji se okreću dijeti kada žele da izgube višak kilograma, a to, nažalost, često ima negativne posledice.
Svi smo čuli za čuveni "jo-jo efekat" - fenomen kada osoba izgubi mnogo kilograma, a zatim "nabaci" duplo više nego što je imala pre nego je krenula sa dijetom. To se onda pretvara u začarani krug iz kog je teško izaći.
Nova studija je došla do saznanja da ljudi koji su gojazni oslobađaju mnogo manje dopamina, tj. hormona nagrade, kada jedu.
Količina i vrsta hrane koju ljudi jedu regulišu složeni signali koji se šalju između mozga i creva, kao i nutritivni signali u krvi. Ova mreža izaziva osećaj gladi i zasićenosti, reguliše unos hrane, kao i motivaciju za traženje hrane.
Medicinski tim u Amsterdamu ispitivao je 30 ljudi zdrave težine i 30 gojaznih osoba kojima je dao istu količinu i vrstu hrane. Izmerena je njihova moždana aktivnost, kao i koliko je dopamina oslobođeno. Rezultati objavljeni u časopisu "Nature Metabolism" otkrili su da je aktivnost mozga i oslobađanje dopamina značajno smanjeno kod gojaznih učesnika u poređenju sa onima koji su imali zdravu telesnu težinu.
![dijeta gojaznost gojazno dete dijeta gojaznost gojazno dete](https://xdn.tf.rs/2023/06/01/dijeta--460x0.jpg)
Takođe su pokazali da dvanaestonedeljna dijeta, koja je dovela do gubitka težine od 10 odsto kod gojaznih učesnika, nije bila dovoljna da povrati ove reakcije mozga u normalu.
- Naši nalazi sugerišu da se kod gojaznih osoba dešavaju dugotrajne adaptacije mozga, što može uticati na ponašanje u ishrani. Postoji smanjen kapacitet mozga da registruje da je hrana u stomaku, što može dovesti do prejedanja. Otkrili smo da gojazni ljudi oslobađaju manje dopamina u delu mozga važnom za motivacioni aspekt unosa hrane u poređenju sa ljudima koji imaju zdravu telesnu težinu - navodi profesor Mirel Serli, a prenosi "Dailymail".
Ona ističe da odgovor leži u činjenici da se ovi odgovori u mozgu ne obnavljaju nakon gubitka težine i zato većina ljudi ponovo dobija kilograme nakon prvobitno uspešnog skidanja istih.
Dakle, ključ nije u našem stomaku. Prostim jezikom, dijete ne mogu da budu uspešne jer su kratkotrajne, a mozgu treba mnogo vremena da se prilagodi novom režimu unosa hrane i zato uspeh leži u kontinuiranom unosu zdravih namirnica.
(Telegraf.rs)
Video: Dijeta koja smanjuje rizik od srčanih bolesti kod žena
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
BASA
Tačno !
Podelite komentar