O čemu se radi u grčkom mitu „Sedmorica protiv Tebe”

 
M. B.
M. B.
 
 
Čitanje: oko 3 min.
  • 0

Nakon smrti Jokaste i Edipova izgnanstva, njihova dva sina, Eteokle i Polinik, odlučili su da podele kraljevinu, tako da vladaju naizmenično po godinu dana. Prvi je na presto seo Eteokle. Godinu dana kasnije nije hteo da siđe

Eshil, uz Sofokla i Euripida jedan od tri velika tragičara Stare Grčke iz njenog klasičnog perioda, kao i oni pisao je drame koje su se bavile mitom o Edipu, iz različitih uglova; Euripid je izgleda imao samo jednu, koja je delimično sačuvana, dok su ova dvojica imali trilogije.

Ali dok se treći deo Sofoklove trilogije bavio Antigonom, Eshilov se bavio mitom pod nazivom „Sedmorica protiv Tebe” (tako se naziva i njegova drama), koji se odigrava posle događaja opisanih prethodne nedelje, u priči o Edipu; temom se, iz sasvim originalnog ugla, bavi i Euripid u „Feničankama”.

Eteokle i Polinik su bili sinovi-blizanci koje je Edip dobio sa Jokastom; nakon što su spoznali istinu o ocu i majci, posramljeni, posle njenog samoubistva počeli su da gaje prezir pre njemu; on, Edip, sebi je međutim iskopao sebi oči i bacio kletvu na sinove, poželevši im da kraljevinu izdele krvoprolićem.

Ali Eteokle i Polinik su bili racionalni, i dogovorili su se da podele vlast, tako što će se naizmenično, jednom godišnje, smenjivati na prestolu. Prvi je zavladao Eteokle; koncem njegovog prvog mandata okončao se i period racionalnosti, pošto je prosto odbio da siđe sa trona i pusti brata da „odradi” svojih godinu dana.

Sedmorica protiv Tebe, Grčka mitologija, Stara Grčka Kapanej se penje uz zidine Tebe, kampanijska crvenofiguralna amfora, oko 340. p. n. e. Foto: Wikimedia/Caivano Painter/Wolfgang Sauber (User:Xenophon)

Polinik je, shvativši da će morati da se bori za svoje pravo, prisvojio tebansku blagajnu, Harmonijinu odoru i ogrlicu, i pobegao u Arg, gde se na na dvoru Adrasta, jednog od tri kralja argivska, sukobio s Tidejem, koji je ranije proteran iz Kalidona, a inače je otac Diomeda, jednog od najmarkantnijih likova „Ilijade”.

Adrast, videvši ih kako se biju obučeni u lavlju i kožu divlje svinje, setio se proročanstva, po kojem će kćerke udati za ljude koji se budu tukli tako obučeni, pa ih je pomirio, ugostio, oženio svojim kćerkama i pristao da im pomogne da povrate vlast u svojim zemljama.

PrvoPoliniku (spoiler alert: Tidej neće ni doći na red). Ali pošto je vlast u Argu bila podeljena (uz Adrasta, kraljevi su bili Ifis i Amfijaraj, koji je imao proročki dar i bio šurak Adrastov), nije bilo lako ubediti ih da je rat potreban.

Amfijaraj je ispočetka bio protivan, jer je video opštu propast, ali je na koncu morao da pristane, zato što mu je Polinik podmitio ženu Harmonijinom ogrlicom, a on joj je ranije obećao da će svaki spor između njega i njenog brata ona rešavati (posle je umirući Amfijaraj zakleo sinove da ubiju majku i da ratuju protiv Tebe, što su oni ispunili).

Sedmorica protiv Tebe, Grčka mitologija, Stara Grčka Etrurska pogrebna urna prikazuje dvoboj Polinika i Eteokla; mit o Sedmorici protiv Tebe je prodro u Etruriju, preko Magna Græcije i blagodareći trgovačkim vezama, kao i već velikom kulturnom uticaju koji su Heleni imali na čitavom Mediteranu. Foto: Wikimedia/Sailko

Tako su eponimna sedmorica bili Polinik, Adrast (kod Eshila Eteokle, sin Ifisa), Amfijaraj, Kapanej (moćni ratnik ogromne snage), Hipomedont (moćni ratnik ogromne snage), Partenopej i Tidej, koji je prvi poslat da pregovara, bio ismejan od Tebanaca, oteran, sateran u zamku, u kojoj je pobio sve napadače, sem jednog, da bi mogao da ispriča šta se desilo.

Sedmorica su onda udarila na sedam kapija Tebe, koje su branila sedmorica branitelja, na čelu sa Eteoklom; kod Eshila Tidej udara na Melanipa, Kapanej na Polifonta, Eteokle (ne Adrast) na Megareja, Hipomedont na Hiperbija, Partenopej na Aktora, Amfijaraj na Lastena, i na sedmoj kapiji, Polinik na brata svog Eteokla.

Svi napadači su izginuli, sem Adrasta; dva brata, sinovi Edipa i Jokaste, poginuli su u međusobnoj borbi, istovremeno ubijajući jedan drugoga. Tebanci su odbili da vrate tela poginulih Argivljana, ali je Tezej došao na čelu vojske atinske i primorao ih da popuste.

Ovaj događaj, koji je hronološki smešten u generaciji pre Trojanskog rata, Hesiod u „Poslovima i danima” naziva jednim od dva velika iz četvrtog doba, doba heroja. Deset godina kasnije odigrao se drugi tebanski rat, kada su sinovi Sedmorice, „Epigoni” (doslovno: potomstvo), osvetili očeve; ali to je već priča za drugi dan.

(Telegraf.rs)

Video: Kad ti u venama teče krv heroja: Dečak bez razmišljanja spasao baku od napada razjarenog bika

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Više sa weba

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA