Kako su živeli "Bosanci" u praistoriji: Sarajevski muzej otvara arheološko odeljenje

Rekonstrukcija neadertalca. Foto: Wikimedia Commons/Public domain/Hall of Human Origins in the Smithsonian Museum of Natural History in Washington, D.C./Tim Evanson, Tim1965

Prvi put nakon 29 godina Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine otvoriće stalnu postavku "Bosna i Hercegovina u praistorijsko doba" kojom će posetiocima približiti ovaj period prošlosti naše zemlje, piše Klix.

Preporučujemo

Iako je Zemaljski muzej BiH s radom započeo 1888. godine, prva stalna postavka praistorijske izložbe javnosti je dostupna od 1913. godine otvaranjem nove muzejske zgrade. Kroz sve ove godine Zemaljski muzej predstavljao je jednu od kulturnih i naučnih okosnica BiH.

U sklopu arheološkog odeljenja Zemaljskog muzeja nalaze se četiri zbirke za praistoriju, antiku, srednji vek i dokumentaciju, a publici od 1992. godine nije dostupna praistorijska zbirka.

Vredni tim kustosa i zaposlenih zaslužan je za brojne aktivnosti pa tako i za rekonstrukciju i obnovu stalne postavke koja će nakon 29 godina ugledati svetlo dana i biti dostupna posetiocima.

Rekonstrukcije izložbe i dela zgrade u kom se nalazi stalna izložba "Bosna i Hercegovina u praistorijsko doba" započela je 2016. godine.

Praistorijska zbirka Zemaljskog muzeja ima oko 100.000 predmeta, od toga će izložbom biti predstavljeno blizu 3.000 najvažnijih.

Zbirka odseka za praistoriju se sastoji od arheoloških predmeta, izrađenih od keramike, kremena, kamena, kosti, metala i stakla. Zastupljene su epohe paleolita, neolita, eneolita, bronzanog i gvozdenog doba, a materijal potiče iz svih delova Bosne i Hercegovine.

Iako je teško izdvojiti najvredniji eksponat postavke, drveni čamac iz Donje Doline ističe se svojom veličinom, ali i reprezentativnošću. Konzervacija nalaza započeta je 2017. godine, a radili su je stručnaci Zemaljskog muzeja u saradnji sa stručnjacima Visokog instituta za konzervaciju i restauraciju iz Rima.

Čamac iz Donje Doline, koji je pronađen 1904. godine kod Gradiše prilikom arheoloških iskopavanja sojeničkih naselja na reci Savi, krasiće aulu kao viseća konstrukcija i zasigurno će mamiti poglede posetilaca.

Cilj izložbe je da se približi svakodnevni život praistorijskog čoveka, a to se najbolje predstavlja prikazivanjem izgleda unutrašnjosti stambenih objekata. Jednostavne građevine praistorijskog čoveka deo su ove izložbe.

Pored načina življenja izložba prikazuje i predmete kojima su se služili ljudi u praistoriji.

Među brojnim eksponatima svoje mesto pronašao je i nakit različitih materijala kroz različite periode.

Predmeti iz grobnica opisuju različite načine sahranjivanja pokojnika kroz različite običaje, stoga su pogrebni običaji predstavljeni u sklopu praistorijske postavke. Sahranjivanje pokojnika bilo je važno praistorijskom čoveku, a ovom činu su davali poseban značaj. Pokojnici su se sahranjivali uz razne predmete kao što su oružje, nakit itd.

Stalna postavka kroz izbor najreprezentativnijih arheoloških artefakata i savremeni muzeološki pristup, u skladu s novim naučnim spoznajama oslikava razvoj materijalne i duhovne kulture ljudi s današnjeg prostora Bosne i Hercegovine tokom predistorijskog razdoblja.

Nakon svečanog otvaranja izložbe "BiH u praistorijsko doba" koje će biti upriličeno samo za zvanice u sredu u 19 sati, bogata praistorijska zbirka Zemaljskog muzeja biće dostupana kao stalna muzejska postavka.

(Telegraf.rs)