Nije sve tako crno: Zabrane zbog epidemije korona virusa čiste zagađene gradove

Naučnici kažu da su poslednje slike iz gradova u kojima je na snazi karantin donele nekoliko lekcija koje mogu koristiti čovečanstvu.
Kanali Venecije su godinama bili zamućeni. Posle proglašenja pandemije voda postaje bistrija, pa se u njoj posle mnogo vremena mogu videti ribe. Italija se očajnički trudi da obuzda COVID-19, pa je obustavljen saobraćaj na plovnim putevima. Vrlo brzo desile su se dramatične promene.
Zemlje koje su se našle u velikoj opasnosti zbog korona virusa, doživele su benefite na koje niko nije računao. Ograničeno kretanje stanovništva i delimična obustava privrednih aktivnosti smanjili su zagađenje i emisiju štetnih gasova.
Iako je situacija veoma ozbiljna, naučnici kažu da bi ove metode mogle poslužiti kao recept za ublažavanje najrazornijih uticaja klimatskih promena.
- Ukoliko razmišljamo kako se pripremiti za klimatske promene kao što je to slučaj sa epidemijom, možda i pronađemo racionalno rešenje. Sadašnje mere mogu pomoći za sprečavanje ekoloških kriza koje nas očekuju u budućnosti - navodi istraživač sa Univerziteta Berkli Kristofer Džouns.
Satelitski snimci pokazuju da su privremene mere dovele do smanjenja koncentracije štetnih gasova.
- Ugljen-dioksid je u direktnoj vezi sa industrijskim aktivnostima, proizvodnji struje i transporta. Restriktivne mere koje utiču na privredu smanjuju gasove koji stvaraju efekat staklene bašte - objašnjava Džouns.
Nitrogen dioxide over #China has dropped with the coronavirus quarantine, Chinese New Year, and a related economic slowdown. https://t.co/URfLNy0GZJ #NASA #COVID2019 pic.twitter.com/PM60uL772K— NASA Earth (@NASAEarth) March 4, 2020
Epidemija COVID-19 prvi put se pojavila u Vuhanu decembra prošle godine. Zbog brzog širenja ka ostalim kineskim provincijama, vlada je stavila grad od oko 11 miliona ljudi u potpunu izolaciju. Poslednja mera bila je zabrana kretanja 60 miliona ljudi iz provincije Hubej.
Navedene mere kineske vlade stopirale su privredne aktivnosti, ali je zaustavljen vazdušni, drumski i železnički saobraćaj. Analitičarka finskog Centra za istraživanje energije i čistog vazduha Lauri Milivirta kaže da su mere kineske vlade redukovale nivo ugljen-dioksida tokom januara za 25 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Milivirta dodaje da su industrijske aktivnosti u pojedinim sektorima redukovane od 15 do 40 procenata, a potrošnja uglja smanjena je za 36 odsto.
Sateliti NASA i Evropske svemirske agencije za nadgledanje zagađenja primetili su drastično smanjenje štetnih gasova nad Kinom tokom dve nedelje u februaru, dok je karantin bio na snazi. Registrovana je koncentracija azot-dioksida koji oslobađaju automobili, elektrane i industrijska postrojenja.
Oblak azot-dioksida koji je tokom januara bio iznad Kine nestao je već u februaru. Naučnici NASA potvrdili su da je došlo do sličnih smanjenja emisija u drugim zemljama tokom redukcije ekonomskih aktivnosti, ali se nagli pad zagađenja vazduha u Kini nije mogao ignorisati.
- Prvi put sam video ovako dramatičan pad zagađenja na nikad većem prostoru - rekao je istraživač NASA zadužen za proučavanje kvaliteta vazduha Fei Liu.
Smanjeno zagađenje primećuje se u Italiji koja je posle Kine postala drugo veliko žarište epidemije. Severna regija Lombardija stavljena je u karantin. Dva dana kasnije odluka o karantinu važila je u čitavoj zemlji.
Koncentracija azot-dioksida iznad Italije doživela je pad koji je se može uporediti sa onim u Kini. Vašington post javlja da je smanjenje zagađenja najizraženije na severu zemlje. Štetni gas nadražuje organe za disanje, a preterana izloženost jedan je od uzročnika astme i upale pluća. Proučavanje promena njegove koncentracije može otkriti način za smanjenje efekta staklene bašte, najvećeg uzročnika globalnog zagrevanja, piše NBC.
- Ljudi su ostali u domovima i stopirane su mnoge aktivnosti koje su donele emisiju gasova sa efektom staklene bašte i drugih zagađenja - objašnjava direktorka Centra za održivi urbani razvoj na Univerzitetu Kolumbija Džaklin Klop.
Stručnjaci upozoravaju da su najnovije pojave privremene i da bi nove emisije štetnih gasova mogle uslediti po okončanju epidemije, kada započne ozdravljenje privrede.
- Pre nego što vlade krenu sa merama oporavka ekonomija moramo misliti o prioritetima. Rešavanje strukturnih problema pomoglo bi da se pronađe način za oporavak ekonomije, a u isto vreme i smanji zagađenje - navodi Klop.
(N. N.)
Video: Žena je uživala u dvorištu, a onda je počela oluja: Ono kada piješ kafu, pa ti krov padne na glavu
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Marina
Čovek je sebi najveći neprijatelj. Sve uništavamo, a priroda nam vraća. Da li će se oni koji odlučuju i zarad bogatstva prave pomor kad prodje ovo ludilo sa epidemijom stati i mućnuti glavom. Teško.
Podelite komentar
Marko
Priroda je samo nasla nacin kako da se odbrani od ljudi
Podelite komentar