Sećate se onih 300 milijardi dolara koje je Zapad zamrznuo Rusiji? E, sad postaju jako važni

A. R.
A. R.    
Čitanje: oko 2 min.
  • 0

Ukrajinska vlada objavila je da su u toku razgovori s američkim kolegama i da se nadaju da će se uskoro finalizovati dogovor o novim bilateralnim odnosima između Kijeva i Vašingtona. Jasno je da je ključna stavka američki zahtev za ukrajinskim retkim mineralima u zamenu za američku garanciju sigurnosti Ukrajine.

Američki zahtev ukrajinski je predsednik pre odbacio, navodeći da neće "prodati svoju zemlju". Usledilo je javno prepucavanje i vređanje s američke strane, no sada je i američka strana otkrila da je u toku dogovor između Amerike i Ukrajine. I Rusija se javljala javnim objavama svoje strane. Državni mediji objavili su da je u toku organizacija novog sastanka na relaciji Moskva - Vašington u trećoj zemlji.

"Danas se suočavamo s dva paralelna, ali, naravno, u određenoj meri politički međusobno povezana puta: jedan je pitanje Ukrajine, drugi je bilateralni odnos Amerike i Rusije", rekao je zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov, piše Jutarnji list.

Reuters je u međuvremenu objavio da bi Rusija mogla da pristane da se njena zamrznuta sredstva na bankovnim računima u Evropi iskoriste za obnovu Ukrajine. Međutim, sredstva bi se trebala iskoristiti i za područje koje Moskva trenutno drži pod okupacijom. Ovo su Reutersu potvrdila tri neimenovana izvora. Sredstva ruske države, većinom u institucijama u EU kao i deo u Ujedinjenom Kraljevstvu i SAD-u, procenjuju se na 300 do 350 milijardi dolara.

Jedna od vesti vezano uz pregovore demantovana je s obe strane, ona o povlačenju dela američkih snaga koje su u sklopu NATO-a raspoređene u istočnoj Evropi. Ruski šef diplomatije Sergej Lavrov izjavio je na marginama sastanka G20 u Južnoafričkoj Republici da "Moskva neće postavljati pitanje ukidanja zapadnih sankcija Rusiji" jer polazi od tačke da je to "bezobrazno kršenje međunarodnih pravila".

Rusija je kategorički odbila francusko-britanski predlog o raspoređivanju 30.000 evropskih vojnika za čuvanje kritičnih tački unutar Ukrajine kao što su luke, nuklearne elektrane i energetska mreža. Međutim, Rusija je kategorički odbila "NATO u Ukrajini", piše Jutarnji list.

Bloomberg u međuvremenu piše kako bi američko ostavljanje Ukrajine na cedilu Evropska unija želela nadoknaditi davanjem velike nove tranše pomoći Kijevu. Evropska unija priprema paket s oko 20 milijardi evra vojne pomoći Ukrajini, rekao je izvor blizak Bloombergu. Međutim, puno toga će zavisiti od Mađarske, čija je vlada naklonjena Rusiji, kao i rezultatima izbora u Nemačkoj.

Francuski Le Monde piše kako je osim Ukrajine, za Rusiju jednako važna budućnost "sigurnosne arhitekture u Evropi". Za Moskvu je od presudne važnosti pitanje ekspanzije NATO-a prema istoku, raspoređivanja američkih raketa srednjeg dometa u Evropi kao i nuklearnog odvraćanja.

"Dugoročno rešenje konflikta nemoguće je bez sveobuhvatnog preispitivanja sigurnosnih pitanja na kontinentu", rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov početkom ove nedelje. To znači da Rusija želi da razgovara o brojnim temama, koje se često isprepliću, kao što su broj konvencionalnih vojnika u Evropi, američki nuklearni kišobran pa čak i ambicije svemirskog programa, navodi Le Monde.

(Telegraf.rs)

Video: Snimak hapšenja Dragane Sotirovski i saradnika: Pare na sve strane

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA