
ISIS ima vojsku na "stend baju", a od Donalda Tramp zavisi da li će se ona ponovo aktivirati
U mreži zatvora i logora širom severoistočne Sirije, Islamska država (ISIS) ima ogromnui vojsku na "stend baju", a fanatična podrška njenoj brutalnoj vlasti nije poljuljana.
Trenutno su zatvori i logori pod zaštitom SDF, kurdskih vojnih jedinica, koje su se borile zajedno sa američkom vojskom kako bi uništile takozvani kalifat islamista, prenosi NBC News.
Radikalna ideologija islamističke grupe nikada nije potpuno poražena, i nakon svrgavanja dugogodišnjeg sirijskog diktatora Bašara al-Asada krajem prošle godine, kao i dolaska nove administracije u Vašington, neki se plaše da bi ISIS mogao ponovo da se aktivira.
Vojnici u pritvoru
Na severu Sirije, oko 10.000 boraca ISIS zatvoreno je u 28 zatvora, od kojih je najveći Al Sina, na ivici malog grada Hasakeh.
U pretrpanom, betonskom zatvoru nalazi se hiljade muškaraca, mnogi od njih uhvaćeni na bojištima tokom obračuna sa poslednjim snagama islamista 2019. godine, koji sede ili leže u poderanim smeđim zatvorskim uniformama, po nekoliko u svakoj ćeliji. Među njima je Ibrahim, marokanski državljanin koji je priznao da je bio borac ISIS, ali insistira da više ne predstavlja pretnju.
"Da sam bio opasan, ne bih se predao. Samo želim da se vratim u svoju zemlju", rekao je Ibrahim, koji je odbio da otkrije svoje prezime.
Zatvoren već šest godina, on je jedan od mnogih stranih zatvorenika koji se nije vratio u svoju zemlju. Za komandanta SDF, generala Mazlouma Abdija, ovi zatvorenici su među najopasnijima.
"To su tvrdokorni ljudi. Imamo veliki broj njih u našim zatvorima i to predstavlja stalnu pretnju".
Ta pretnja postala je naročito očigledna pre nešto više od tri godine, kada je ISIS izvršio veliki napad na Al Sina zatvor, ubivši desetine čuvara i oslobodivši stotine zatvorenika. Bitke su trajale više od nedelju dana dok nisu konačno ugašene uz pomoć američke vojske.
"Imamo obaveštajne podatke da ISIS planira ponovo napad na zatvore, jer su zatvorenici za njih ključna snag. Ako pronađu izlaz, ISIS će moći da se reorganizuje i ponovo se aktivira", rekao je Abdi.
Tu zabrinutost je u više navrata iskazala i američka vojska, koja je prošlog meseca u saopštenju navela da je zatvorska populacija "doslovno i figurativno ‘ISIS vojska’ u pritvoru".
Jedan od najopasnijih logora na svetu
Na suvoj deonici pustinjskog puta, samo 50-ak kilometara istočno od grada Hasakeha, nalazi se ogroman logor Al Hol. To je dom za oko 40.000 ljudi, od kojih su 93 odsto žene i dece, prema poslednjim podacima Ujedinjenih nacija, objavljenim u februaru prošle godine. Mnogi od njih su porodice boraca ISIS, a zvaničnici SDF kažu da je logor mesto gde se odgajaju sledeće generacije militantnih boraca.
"Ustanovljena je svest o radikalizmu među stanovnicima. oni postaju samo ekstremniji", rekla ja Džihan Hanan, direktorka logora Al Hol.
Sa ograničenim resursima, kako je rekao, osoblje može da obezbedi samo perimetar, odnosno okruženje, što znači da je nasilje česta pojava u onome što je nazvano "jedan od najopasnijih logora na svetu".
"Bilo je ubistava unutar logora, a neki su i naoružani", rekla je Hanan, dodajući da je bilo redovnih pokušaja bekstva.
Unutar logora, u delu nazvanom "Aneks", nalaze se žene stranih boraca ISIS i njihove dece, oko 6.000 ljudi iz 51 zemlje. Mnoge njihove vlade nisu pokazale nikakav interes da ih repatriraju tokom poslednjih šest godina koliko su proveli u logoru. Smatrane od strane SDF kao najekstremnije osobe u logoru, žene i deca u "Ankesu" odvojeni su od ostatka logora, sa čuvarskim mestima na izlazima.
Unutra, divlji psi prekopavaju gomile otpada, pored prašnjavih staza prepunih smeća i otvorene kanalizacije. Žene se okupljaju, sve potpuno prekrivene u islamskom nikabu, dok stotine dece, iznenađujuće različitog etničkog porekla, luta kroz prljavštinu. Tu je malo struje ili tekuće vode, a njihovi improvizovani plastični šatori pružaju samo oskudnu zaštitu od zimske hladnoće Sirije.
U drugom delu "Ankesa" deca uzviuju "Alahu Akbar" (Bog je veliki), podižući jedan prst u vazduh, što je karakterističan znak ISIS. Nakon što su uputili vulgarnosti i pretili nasiljem, počeli su da gađaju kamenjem novinarsku ekipu.
Jedna Tunišanka čiji identitet nije naveden, zbog sigurnosnih razloga, izjavila je da žali što je doputovala u Siriju kako bi živela u kalifatu. Njeno odbacivanje ekstremne interpretacije islama koju je propagirao ISIS dovelo je nju i njene tri ćerke u opasnost od drugih stanovnika kampa koji su i dalje posvećeni očuvanju islamističke ideologije.
Njena najveća briga bila su njena deca, uzrasta 7, 8 i 10 godina, jer nisu imali nikakvo formalno obrazovanje niti mogućnost da napuste kamp. Rekla je da je "ovo mračan prostor, bez nade", dodajući da "nije dobro za ljude, ni za život".
Ona je posebno bila zabrinuta za sigurnost svojih ćerki, jer su, kako je rekla "ovo mesto opasna za decu". Dodala je da nemaju nikakve obrazovne mogućnosti niti put za izlazak iz kampa.
Resursi SDF su ograničeni, a ova snaga zavisi od američke pomoći i vojne asistencije kako bi održala funkcionisanje zatvora i kampa. Zbog toga bi Trampova odluka da zamrzne američku pomoć u trajanju od 90 dana i njegov pritisak na zatvaranje Američke agencije za međunarodni razvoj mogli ugroziti podršku koja je potrebna SDF i kurdskoj administraciji, čime bi im se otežala kontrola nad ISIS zatvorima.
I komandant SDF, general Mazloum Abdi, i direktorka Al Hol kampa, Džihan Hanan, rekli su da bi najbolje rešenje bilo da se uradi repatrijacija zatvorenika u njihove matične zemlje. Međutim, Hanan je napomenula da mnoge zemlje nisu reagovale na pozive da prihvate svoje građane, zbog čega je toliko ljudi još uvek zarobljeno u kampovima.
Dugoročna budućnost kampa postala je još neizvesnija kada je prošle godine, nakon pada vladavine Bašara al-Asada, grupaa Hajat Tahrir al-Šam došla do Damaska, što je okončalo 13-godišnji građanski rat u Siriji.
Iako je SDF uglavnom branio kurdsku autonomiju u severoistočnom delu Sirije, politička situacija je postala promenjena, kako na domaćem terenu, tako i međunarodnim odnosima. U susednoj Turskoj, predsednik Redžep Tajip Erdogan, ključni saveznik Hajt Tahil al-Šam, već dugo smatra SDF kao produženu ruku Kurdske radničke partije (PKK), tretirajući obe organizacije kao terorističke, dok su turske trupe redovno napadale pozicije SDF u tom regionu.
Međutim, promena administracije u Beloj kući mogla bi imati brže i šire posledice. Tramp je nedavno sugerisao da razmatra povlačenje 2.000 američkih vojnika koji su još u Siriji, od kojih su mnogi iz elitnih jedinica koje se i dalje bore protiv ISIS zajedno sa SDF, sprečavajući njegov povratak.
"Sirija je njen vlastiti haos. Ne treba da budemo uključeni", rekao je Tramp.
Na pitanje o mogućem potpunom povlačenju, Džihan Hanan je odgovorila da bi to bilo katastrofalno i da bi sigurnosni vakuum koji bi nastao mogao omogućiti povratak ISIS.
"Naše snage bi mogle možda mesec ili dva još da obezbeđuju kamp, ali ko zna šta bi moglo da se dogodi", zaključila je ona.
(Telegraf.rs)
Video: Misteriozni odlazak majke Danke Ilić na poligraf
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.