Zašto se sve više mladih u Nemačkoj okreće krajnjoj desnici?

   
Čitanje: oko 4 min.
  • 2

Za manje od dve nedelje održaće se parlamentarni izbori u Nemačkoj. I dok se čeka da se vidi kako će stranka AfD proći na izborima, mnogi postavljaju pitanje zašto je toliko mladih ljudi privrženo desnici i kakve bi posledice to moglo da ima po ovu državu, koja je vrlo svesna svoje nacističke prošlosti.

U Frajbergu je u tom trenutku već pao mrak, a do izbora u Nemačkoj ostale su još dve nedelje. Nik i njegov drug Dominik (30) podržavaju stranku Alternativa za Nemačku (AfD). Ova partija je već godinu i po dana druga stranska u Nemačkoj po podršci, a krajnja desnica u toj zemlji i drugim delovima Evrope u poslednje vreme privlači sve više mladih ljudi, posebno mladića.

"Roditelji su me naučili da su živeli u miru i spokoju bez straha u svojoj zemlji. Želeo bih i ja da živim u zemlji u kojoj ne moram da se plašim", kaže Nik (19) dok sedi u malom baru u Frajbergu i sa društvom igra pikado.

Nik i Dominik kažu da ovu stranku podržavaju jer se plaše zbog rasta broja napada u Nemačkoj, a u kojima su uglavnom učestvovali ljudi koji su tražili azil. Zbog tih napada pitanje imigracije se smatra glavnim i veruje se da će upravo to pitanje odlučiti pobednika na izborima.

Dvojica mladića kažu da se ne protive svim oblicima imigracije.

"Ljudi koji se integrišu, koji žele da uče, koji ovde studiraju i rade, ja s njima nemam problema", kaže Dominik.

Ipak, on je kritičan prema onima koji, kako tvrdi, iskorišćavaju prednosti koje imaju tražioci azila.

"Kada tako nešto kažem, ljudi to shvataju pogrešno. Nazivaju me nacistom zbog prošlosti koju je imala Nemačka", dodaje on.

AfD, koji dugo optužuju da zastupa antimigrantsku politiku, slavi zbog podrške američkog milijardera Ilona Maska, koji je čak i učestvovao na jednom mitingu.

Mladi se sve više okreću ka desnici

Istraživanje iz 2024. godine pokazalo je da 26 odsto muškaraca u Nemačkoj ima pozitivan stav o AfD, dok je kod žena taj procenat oko 11 odsto. Na izborima za Evropski parlament, koji su održani prošle godine, prema izbornim anketama broj mlađih od 24 godine, koji su glasali za AfD u Nemačkoj, porastao je na 16 odsto, što je za 11 više nego 2019.

Ovakvi podaci dolaze u trenutku kada među mladima raste anksioznost. Prema podacima instituta za generacijska istraživanja, u uzrastu od 16 do 25 godina, među anksioznim ljudima su uglavnom bili mladi koji se deklarišu kao krajni desničari, dok je najniži bio među onima koji smatraju da su u sredini političkog spektra.

Žene su češće bile zabrinute za svoja prava i prava manjinskih grupa, dok kod muškaraca preovladava strah zbog konzervativnih vrednosti koje su manje zasnovane na pravima.

Alis Vajdel Predsednica partije AfD Alis Vajdel Foto: Sebastian Kahnert / AFP / Profimedia

Doktor Rudiger Mas kaže da se oni koji podržavaju levicu češće fokusiraju na teme kao što su feminizam, jednakost i prava žena.

"Muškarci sebe često ne pronalaze u ovim temama. Zato imaju tendenciju da glasaju za desnicu", objašnjava Mas za BBC.

On kaže da su desničarske stranke dobro prošle i u Francuskoj, Austriji, Holandiji, Poljskoj, Španiji i Italiji.

"Šezdeset odsto mladih ispod 30 godina razmatra da na izborima glasa za desnicu, uglavnom je među njima više muškaraca nego žena", kaže profesor Abu-Čadi u analizi izvučenoj iz Evropske izborne studije koja je objavljena prošle godine.

Uticaj društvenih mreža

Pored rodnih, migracijskih i ekonomskih pitanja, društvene mreže, takođe igraju važnu ulogu. Platforme kao što je TikTok omogućavaju političkim grupama da zaobiđu glavne, tradicionalne medije, koje krajnja desnica smatra neprijateljskim.

"Jasno je da AfD "dominira" TikTokom u poređenju sa drugim nemačkim partijama", kaže Mauricijus Dorn iz Instituta za strateški dijalog (ISD).

Na svom nalogu AfD ima 539.000 pratilaca, u poređenju sa 158.000, koliko ih ima pardtija SPD, koja trenutno ima najviše mesta u nemačkom parlamentu.

"Ovde ne treba uzimati u obzir samo zvanične naloge. Postoji veliki broj ljudi koji šire njihove savove preko privatnih naloga", kaže Dorn.

Iz kompanije TikTok su saopštili da ne "razlikuju da li je neki sadržaj levo, desno ili u centru, već da radi na tome da se bore protiv širenja dezinformacija".

AfD, čija glavna pitanja uključuju bezbednost, granice i migrantski kriminal, sada čak prihvataju i koncept "remigracije", reč, koju evropske krajnje desnice često koriste kako bi opisali masovne deportacije.

Kada je u pitanju Nemačka, jasno je da podrška AfD-u ne može da se tumači samo kao neki oblik glasanja iz protesta, čak i ako su ti ljudi frustrirani drugim partijama koje tradicionalno vladaju Nemačkom.

Mnogi mladi se iskreno se nadaju i veruju da bi AfD mogao da postavi Nemačku na put radikalnih promena.

I dalje postoji situacija da druge stranke neće ići u koaliciju sa AfD-om, ali je u januaru u nemačkom parlamentu prvi put usvojen neobavezujući predlog zahvaljujući glasovima AfD-a.

Profesor Abu-Čadi veruje da bi na duži rok moglo doći do još više "seizmičkih" promena.

"Čim više mejnstrim stranke počnu da odustaju od politike koju zastupaju, krajnja desnica će početi da izjeda desnicu.Veoma je verovatno da će u mnogim ili u većini evropskih zemalja krajnje desničarske stranke biti glavna partija koju podržavaju desničari, ili već jesu", objašnjava on.

Stranke poput AfD-a su naporno radile da pokušaju da se "normalizuju u očima javnosti".

Iako u Nemačkoj i Evropi ima ljudi koji na krajnju desnicu gledaju kao na ekstremističku, čak i antidemokratsku silu, čini se da napori za "normalizaciju" rade, ne samo među mladima.

(Telegraf.rs)

Video: Film "Marija" o operskoj divi Mariji Kalas, premijerno prikazan u Beogradu, nastup Marije Jelić

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Слађана Точиловац Шаљић

    17. februar 2025 | 23:18

    Због нацистичке прошлости Немачке многи погрешно тумаче сасвим рационалан приступ и схватање решења проблема за немачко и европско друштво. А то је политика здравог разума. Благостање, контролисане миграције, сарадња са суседима попут РФ а не застрашивање ратом и учењем руског језика. Па у Русији постоји 155 живих језика. Заправо, европски бирачи су уопште обманути на претходним изборима за ЕП и ЕК. Јер управо је већина Европљана гласала за рационалну политику која подразумева мир, безбедност, просперитет континента. Међутим, та воља је преиначена у наставак осиромашења становништва и ширења русофобије. У издатке у рат и ратну економију, енергетску нестабилност, високе рачуне , гашење индустрија, некомпетентност и потпуни губитак атрактивности за нове инвестиције, заостајање у технолошком развоју, дакле потпуно је узурпирана воља бирача. Уз паклену пропаганду. Уз то десило су се и језиви напади у Магдебургу и Минхену који су додатно узнемирили Немце. С разлогом. Јер не ради се овде о ширењу ксенофобије, већ реалном страху од немоћи да се заштите грађани у сопственој земљи од радикализованих екстремиста. То нису урадили Руси, већ гражиоци азила из других делова света. Нико као Ангела Меркел није изазвао толико жртава без разлога. Оно што готово није постојало на југу Европе пре 2015 године, а то је трговина људима, илегалне миграције, све је са њом започело. А Сорош је траљао руке. Профит је само растао из године у годину.

  • Слађана Точиловац Шаљић

    17. februar 2025 | 23:26

    Милиони људи без личних докумената су пролазили преко територија земаља суочених са невиђеном кризом до тада. Неки од њих су касније извршили терористичке нападе у Француској. И таква политика је нанела штету многим земљама и народима. И против такве политике се треба борити. Јер је неразумна. Не изазивати ратове и кризе у другим земљама, инвестирати тамо јер то је инвестиција у мир. И онда нема потребе за масовним миграцијама. Нема дављеника на Средоземном мору. Нема профита за трговце људима. За Сороша, USAID, и друге криминалне организације. Људи треба да живе достојанствено тамо где су рођени. Мали број људи заправо жели да напусти свој дом, али их разни ратни сукоби и економске прилике на то приморавају. Али и Европљани имају право да живе слободно у својим земљама. И да их бране. Није то ништа друго него рационалан приступ проблемима.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA