Putinova strategija brine Zapad: Rusija se sprema za novi sukob?

A. P.
A. P.    
Čitanje: oko 5 min.
  • 9

Ruska vojska pretrpela je velike gubitke u Ukrajini, a skoro tri godine nakon pokretanja invazije, njeni vojnici i dalje su zaglavljeni u brutalnim sukobima. Ipak, to ne znači da Zapad može da se opusti.

Zvanična Moskva je više puta pretila NATO savezu, a Rusija se nalazi u ratnom stanju, obnavljajući i reorganizujući svoju vojsku, proizvodeći više oružja i čak sarađujući sa državama neprijateljski nastrojenim prema Zapadu, navodi Business insider u analizi koju prenosimo.

Gabrijelius Landsbergis, koji je do kraja prošle godine bio ministar spoljnih poslova Litvanije, članice Evropske unije i NATO, a koja graniči sa Rusijom, govorio je o tome kako Rusija intenzivno ulaže u svoju ratnu mašineriju.

Rusi ne samo da "popravljaju tenkove sa bojišta, već ih i proizvode", rekao je on i nastavio:

"Prave dronove i već godinama imaju priliku da testiraju i eksperimentišu. Iskusili su savremeni rat velikih razmera, dok se Zapad više fokusirao na borbu protiv terorizma nego na pripremu za rat sa ravnopravnim protivnikom, zbog čega su neke od tih veština zapostavljene. Rekao bih da je Rusija verovatno opasnija nego ikad“, izjavio je Landsbergis.

Ne ignorišite Rusiju

Kir Džajls, viši konsultant u programu za Rusiju i Evroaziju u Četam Hausu, rekao je da ruski problemi u Ukrajini ne isključuju mogućnost napada na drugim mestima.

Džajls je naveo da pretpostavka kako ruski neuspesi u Ukrajini znače da neće pokrenuti napad negde drugde "ignoriše rusku naviku da se pogrešno uveri kako je sposobna za nešto, a zatim ipak pokrene napad".

"Bez obzira na to da li Moskva proceni situaciju ispravno ili pogrešno, posledice su devastirajuće", kaže on.

Takođe je primetio da veliki gubici u ljudstvu, koje Rusija vidi kao jeftin resurs, nisu sprečili nastavak napada na Ukrajinu. Mnogi profesionalni vojnici s kojima je Rusija započela rat sada su poginuli, a sa njima je uništena i ogromna količina vojne opreme.

Britanski ministar oružanih snaga izjavio je u decembru da Velika Britanija procenjuje da je više od 750.000 ruskih vojnika ubijeno ili ranjeno od početka invazije krajem februara 2022. Ukrajinske procene su još veće. Rusija se često oslanja na vojnike koji se smatraju potrošnim materijalom i zastarelu opremu iz skladišta kako bi popunila rupe u svojoj vojsci.

Međutim, ruska vojska nije iscrpljena

Njena ekonomija i industrija funkcionišu u ratnom režimu i rade prekovremeno na obnovi i ponovnom naoružavanju. Rusija, kako je rekao najviši američki general u Evropi prošle jeseni, i dalje raspolaže snagama, poput strateških avijacijskih sredstava i podmornica, koje su "jedva dotaknute" ratom. Taj general, Kristofer Kavoli, komandant Evropske komande SAD, takođe je rekao da se ruska vojska povećala.

"Narativ da je Rusija iscrpljena najopasniji je. Iskreno, mislim da Rusija ne samo da nije iscrpljena, već je očigledno na ratnom putu", smatra Landsbergis.

On je rekao da Rusija ima "mnogo više ljudstva nego" što je imala pre rata, i iako ti noviji pripadnici armije imaju mnogo manje obuke od vojnika s kojima je Rusija započela rat, oni i dalje stiču neprocenjivo iskustvo.

Džordž Baros, stručnjak za ratovanje iz Instituta za proučavanje rata (ISW), izjavio je da Rusija "ima spremnost i sposobnost da se postavi i potencijalno napadne članice istočnog krila NATO", uključujući Litvaniju, Letoniju i Estoniju.

Andris Spruds, ministar odbrane Letonije, rekao je da ih je "ovaj rat naučio da je čak i oslabljena Rusija i dalje opasna Rusija".

"Iako su napori Rusije trenutno fokusirani na rat u Ukrajini, sada nije vreme za opuštanje i spuštanje garda", dodao je on, napominjući da "procenujemo da će Rusija obnoviti svoje vojne kapacitete u narednih pet godina i da se stoga mora učiniti sve da se pripremimo za potencijalni napad".

Na ratnom putu

Mnoge evropske zemlje upozoravaju da bi Rusija mogla delovati protiv njih. Švedska je počela građanima da deli brošuru sa savetima kako da se pripreme za rat, dok je njen ministar odbrane nedavno upozorio da, iako su ruske snage "vezane za Ukrajinu", Rusija "predstavlja pretnju Švedskoj, kao i ostatku NATO".

"Ne možemo isključiti ruski napad na našu zemlju", rekao je on.

Poljski ministar spoljnih poslova je prošle godine izjavio da ga ne bi iznenadilo ako Rusija napadne njegovu zemlju.

Hemiš de Breton-Gordon, stručnjak za odbranu i bivši komandant Zajedničkih snaga za hemijsku, biološku, radiološku i nuklearnu odbranu Velike Britanije, izjavio je da Rusija, nakon što je "pretrpela udarce" u Ukrajini, verovatno nije u poziciji da napadne konvencionalnim metodama.

"Međutim, ruska ratna mašinerija je aktivirana", rekao je on upozorivši da bi Rusija mogla da postane ozbiljnu pretnju za pet do deset godina.

Iako NATO ima "ogromnu snagu" da odgovori na napad, Rusija bi i dalje mogla naneti značajnu štetu.

Napadi su već počeli

Evropski zvaničnici tvrde da su ruski napadi već počeli, uključujući hibridne napade poput sajber napada, podmetanja požara, pokušaja atentata i napada na infrastrukturu povezanu s Rusijom.

"Vladimir Putin već sprovodi napade u Evropi, testira nas i pomera granice", rekao je Margus Kahkna, ministar spoljnih poslova Estonije.

Džordž Baros je izjavio da su ruski hibridni napadi "ratni akti na koje odlučujemo da ne odgovorimo".

Ako Zapad ne pošalje Rusiji snažnu poruku da prekine, Rusija će eskalirati napade, uveren je Landsbergis:

"Bez jasnih posledica za svoje akcije, oni su podstaknuti da idu još dalje".

Landsbergis je rekao da se njegova zemlja priprema za vreme kada će Rusija pogledati prema ostatku Evrope. Estonija čini isto i sada planira da izdvaja pet odsto svog BDP za odbranu, što je proporcionalno više od SAD, zbog "stvarnih potreba".

Taj procenat BDP, koji sada ciljaju i Estonija i Litvanija, bio bi najviši među saveznicima NATO.

Neki evropski lideri i stručnjaci za ratovanje upozoravaju da kontinent ne proizvodi dovoljno municije i oružja da odvrati ili odgovori na Rusiju, uprkos povećanim stopama proizvodnje.

"Moramo ulagati u našu odbranu povećanjem izdvajanja za odbranu, povećanjem proizvodnje, jačanjem otpornosti i podrškom Ukrajini dok se bori za sve nas", istakao je ministar odbrane Letonije.

(Telegraf.rs)

Video: Srbin tražio da mu smanje platu na minimalac

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • nikolas

    10. februar 2025 | 10:33

    TE ZEMLJE SU BILE UZ HINKIJA I GAJE PARANOICNU RUSOFOBIJU I ZELJU ZA OPSTIM NAPADOM NATO FASISTA NA RUSIJU!!!

  • Jovan Ktć

    10. februar 2025 | 10:29

    Zar iko normalan misli da je, pored ovog krvavog rata sa Ukrajinom, Rusiji potreban rat sa NATO - om?!? Član 5 njihovog ugovora napad na jednu članicu NATO - a, tretira kao napad na ceo NATO. Ova glupa teorija o opasnosti od Rusije je plašenje naroda, kako bi se opravdalo mnogo veće ulaganje u naoružanje. Verujem da Putin jedva čeka da dođe do mira, i da se ovo završi.

  • 5

    10. februar 2025 | 12:03

    🇷🇺🇷🇺🇷🇺🇷🇺🇷🇺🇷🇺🇷🇺🇷🇺🇷🇺🇷🇺🇷🇺🇷🇺🇷🇺🇷🇺🇷🇺🇷🇺🇷🇺🇷🇺🇷🇺🇷🇺🇷🇺🇷🇺🇷🇺🇷🇺🇷🇺🇷🇺GAZI BRATE PUTINE,DO KONAČNE POBEDE NAD FAŠISTIMA 🇷🇺🇷🇺🇷🇺🇷🇺🇷🇺🇷🇺🇷🇺🇷🇺🇷🇺🇷🇺🇷🇺🇷🇺🇷🇺🇷🇺🇷🇺🇷🇺🇷🇺🇷🇺🇷🇺🇷🇺🇷🇺🇷🇺🇷🇺🇷🇺🇷🇺🇷🇺🇷🇺🇷🇺🇷🇺

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA