Broj pušača u svetu skočio! Politika „prestani ili umri“ ne daje očekivane rezultate

 
B. M.
B. M.
 
 
Čitanje: oko 2 min.
  • 10

„Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije broj pušača je porastao sa 1,1 milijarde u 2015. na 1,3 milijarde u 2023. godini. Azija prednjači, sa Indijom i Kinom koje čine više od 30 odsto svetske populacije pušača", izjavio je profesor Andrej Fal, načelnik odeljenja alergologije i plućnih bolesti na nacionalnom Institutu za medicinu u Varšavi, dodajući da su rezultati borbe protiv pušenja, uprkos globalnim inicijativama, ispod očekivanja

Na vebinaru "Gradacija alata za smanjenje pušenja - od državne politike do individualnih odluka", u organizaciji Međunarodne asocijacije za kontrolu pušenja i smanjenja štete (SCOHRE) i Poljskog društva za javno zdravlje, koji je okupio nekoliko stručnjaka iz ove oblasti, profesor Fal je istakao da pušenje predstavlja glavni faktor rizika za prevremene smrti, sa godišnjim brojem od 41 do 42 miliona smrtnih slučajeva širom sveta. Naglasio je da duvanski dim šteti kako pušačima tako i nepušačima zbog štetnih supstanci koje sadrži, ali da adiktivna supstanca, nikotin, nije glavni uzrok bolesti direktno povezanih sa udisanjem duvanskog dima.

Profesor Fal je dalje govorio o različitim nivoima prevencije i pristupima u odvikavanju od pušenja, navodeći da je prevencija dugotrajan proces čiji se rezultati manifestuju tek nakon više decenija.

„Pušači često razvijaju prve kliničke simptome nakon 10 do 15 godina pušenja, kada je uglavnom prekasno za efikasno lečenje bolesti. Primordijalna prevencija, koja prema teoriji javnog zdravlja, obuhvata obrazovanje celog društva od najranijih godina, ključna je za sprečavanje izloženosti rizičnim faktorima i nezdravim ponašanjima“, istakao je dalje Fal.

Fal kaže da je investiranje u preventivne mere najbolje rešenje, te da u preventivne mere spada i koncept smanjenja štete koji podrazumeva zamenu štetnih navika drugim, menje rizičnim opcijama za pušače.

„Kada primarna prevencija ne uspe i dođe do razvoja bolesti povezane sa pušenjem, važno je brzo uvesti skrining između primarne i sekundarne prevencije, koristeći zamenske terapije i koncept smanjenja štete. Ovaj koncept je znatno napredovao poslednjih godina, ali su potrebna dodatna istraživanja i podrška kroz olakšavajuće fiskalne mere za manje štetne alternative“, rekao je Fal u daljem izlaganju.

Personalizovane terapije i manje štetne alternative

Govoreći o potrebi za neprekidnim istraživanjem i usavršavanjem znanja o različitim politikama i tehnikama za smanjenje pušenja, doktor Piotr Karniej, docent i direktor programa javnog zdravlja na VSB MERITO univerzitetu u Vroclavu, objasnio je da u javnom zdravstvu lekari treba da osnaže ljude da donose bolje odluke o svom zdravlju.

„Iz prakse znamo da svaki pacijent ima različite potrebe, neki koriste sve nikotinske proizvode, a neki samo e-cigarete ili druge alternative. Često nam pacijenti govore da nisu zainteresovani za potpuni prestanak pušenja, već da žele da pronađu manje štetnu alternativu koja neće imati negativan uticaj na društvo, porodicu, decu. Zato je važno da imamo u vidu te njihove potrebe i da prilagodimo tome naš pristup. Budućnost borbe protiv pušenja jeste personalizovana terapija koja je prilagođena individualnim potrebama pacijenata.“

Kako je rečeno na vebinaru, čini se da uobičajena politika „prestani ili umri“ koja se odnosi na potpuni prestanak konzumiranja duvana i nikotina, ne donosi očekivane rezultate.

Zbog toga neke zemlje traže druga rešenja, a dominantna su kombinacija primarne prevencije sa zakonodavnim i fiskalnim merama, smanjenje štete uvođenjem manje štetnih alternativa, te rano otkrivanje bolesti povezanih s pušenjem putem ranih skrininga, zaključak je ovog vebinara.

(Telegraf.rs)

Video: Advokat Marko Janković

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Aa

    9. jul 2024 | 11:49

    Od čega se još umire??? Kakvu hranu jedemo i vazduh dišemo???? Samo cigare aaaa malo sutra!!! Ne puše deca i mnogi drugi, pa malo malo rak!

  • Sale55

    9. jul 2024 | 12:13

    Stres ubija, samoća i nedostatak ljubavi medju ljudima.. ♥️

  • Nikotinski zavisnik 70god.

    9. jul 2024 | 17:56

    Profesor Fal,nabolje zna zašto jedinog krivca za sva zla ovog sveta proglasiše duvanski dim. Ali možda nezna da su od 1945god. da danas izvrsene oko 2400 nuklearne probe, koloko je bilo havarija u centralama na atomski pogon, koliko auto i aero zagadjenja utuču na pojavu kancera, ratovi, kasetne bonbe punjene sa osiromašenim uranijumom, pesticidi, plastika, nitriti, nitrati itd i td. Skoro su na Vojvodjanskim poljuima paori pronašli na hiljade uginulih vrana, puno zečeva, pacova ,divljih svinja i dva bela orla. Zar stvarno mislite da su i oni umri od duvanskog dima.Vodi se rat izmedju farmaceutske i duvanske mafije, čak su i poznate doktore privoleli da se okrenu protiv duvanskg dima. Hajde da zabranimo prodaju automobila sa unutrašnjim sagorevanjem, da zatvorimo sve fabrike akoholnih pića. Umiru od cancera ljudi koji nikada nisu zapalili cigaretu, lično znam da su naša 4 vojnika umrla od kancera jer su se na Kosovu sakrili u tek koji je uništen par dana rsnije od američkih zlikovačkih aviona koji su nas bonbardovali svaki dan sa kasetnim bonbama tj. osiromašenim uranijom. Umrli su na Niškom odelenju Neurohirurgije za 6 meseci si od raka na mozgu a mi pušači niko ne dobi Rak na pluća.Koloko je na prevrntivnim pregledima otkriveno nepušača koji ma je konstatovan prvi stadijum cancera? Ostavite cigarete na miru i suočavajte se sa pravim problemima koji narušavaju naše zdravlje.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA