Vreme čitanja: oko 2 min.

Obaveštajci tvrde: Rusija regrutuje ekstremne desničare da vrše napade u zemljama članicama NATO

O. S.

Vreme čitanja: oko 2 min.

Glavna meta regrutovanih ekstremista od strane ruske vojne obaveštajne službe GRU jesu infrastrukturna postrojenja

  • 1
Bahmut Ukrajina Vagner Jevgenij Prigožin Foto: Tanjug/AP

Rusija regrutuje ekstremne desničare da vrše napade u zemljama članicama NATO! To tvrdi britanski "The Telegraph", pozivajući se na svoje izvore bliske obaveštajnim službama.

Glavna meta regrutovanih ekstremista od strane ruske vojne obaveštajne službe GRU jesu infrastrukturna postrojenja.

Obavštajni izbori britanskog dnevnika navode da su teroristi koje su rusi angažovali odgovorni za seriju napada izvršenih u Zapadnoj Evropi i na teritoriji Sjedinjenih Država u poslednjih šest meseci. Takozvane "domaće teroriste" regrutuju prikriveni pripadnici GRU i plaženičke grupe "Vagner".

Ovi navodi su otkriveni nakon razotkrivanja pukovnika Maksima Elovika, vojnog atašea Ambasade Ruske Federacije u Velikoj Britaniji, a za koga se ispostavilo da je operativac GRU.

"Ruska vojna obaveštajna služba GRU pravi mrežu ekstremno desničarskih terorista za napade na mete u zemljama koje su članice NATO. Ovi napadi se već vrše i dešavaju se neko vreme u brojnim zemljama. Velika Britanija je na mesti napada. Oni su se već desili u Nemačkoj i SAD. Obavšetajne agencije u ovim zemljama upozoravaju svoje vlade o tome koliko je pretnja ozbiljna", rekao je izvor koji je želeo da ostane anoniman za "National Security News".

"Ekstremni desničari su laka meta za regrutovanje jer su oni u političkom spektrumu koji je pro-ruski i pro-putinovski, a uz to su i vrlo nasilni. Oni su izvršili brojne prikrivene napada u različitim državama", dodao je izvor.

Ovi navodi su usledili nakon što je prošlog meseca Tomas Haldenvang, šeg unutrašnje obaveštajne službe u Nemačkoj, na jednoj bezbedosnoj konferenciji upozorio:

"Procenjujemo da je ozbiljno povećan rizik od akata sabotaže koje kontroliše ruska država. Ovi napadi će uslediti uz potencijalno veliku materijalnu štetu", rekao je on.

Od 2018. godine iz Velike Britanije je navodno proterano više od 20 ruskih agenata. Zbog toga su u Kremlju promenili taktiku i počeli su da se služe receptom iz Irana gde vlasti koriste pripadnike organizovanog kriminala za proksi terorističke napade.

Vagner grupa Wagner group logo Pripadnik plaćeničke grupe Vagner Foto: Profimedia/Alamy/Karen Hovsepyan

Mark Galeoti, direktor lednog londonskog tink tenka i autor knjige "Putinovi ratovi: Od Čečenije do Ukrajine", kaže da zapadne zemlje nastavljaju da vrše pritisak na Rusiju i da ne bi trebalo da se iznenade povratnog reagovanja:

"Ukrajina je povećala nivo napada unutar ruske teritorije i sada se može očekivati uzvratni udar. Što se Putina tiče Ukrajina samo radi ono što joj na Zapadu kažu da uradi. Kada on vidi da su napadnute ruske fabrike on vidi da iza toga stoje CIA i NATO. To što nema žrtava u napadima i što su na meti infrastrukturni sistemi do je trenutno", kaže Galeoti i nastavlja:

"Putin i kad priča o ratu protiv Zapada on ne želi otvoren konflikt. Rusija koristi prikrivene opreacije kako bi ostala ispod radara".

Vlada u Londonu je izdala saopštenje u kome se navodi da "aktivno odvraća i brani se od čitavog spektra pretnji koje dolaze iz Rusije, radeći u partnerstvu sa saveznicima"

"Nedavno smo objavili da proterujemo ruskog atašea za odbranu i uklanjamo diplomatski status iz nekoliko ruskih prostorija kao deo paketa za pooštravanje odbrane od zlonamerne aktivnosti Rusije širom Ujedinjenog Kraljevstva i Evrope".

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Гаргамел

    14. maj 2024 | 12:45

    Шта је ту сад чудно, па и запад је у СРЈ, Ираку, Сирији, Либији ... ангажовао домаће издајнике !

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA