Umro čovek koji je proglasio kraj Jugoslavije

 
A. M.
A. M.
 
 ≫ 
 
Čitanje: oko 1 min.
  • 13

On je predsedao Arbitražnom komisijom Mirovne konferencije o Jugoslaviji, koja je 1991. zaključila da je SFRJ u procesu dezintegracije, na temelju čega su 15. januara 1992. države Evropske ekonomske zajednice (EEZ) priznale državnu nezavisnot Hrvatske i Slovenije u postojećim granicama

Robert Badenter, francuski pravnik i političar, preminuo je u 95. godini, javlja Le Monde.

Badenter, bivši socijalistički francuski ministar spoljnih poslova, rođen je 1928. u Parizu. Bio je i profesor prava na Sorboni, predsednik francuskog Ustavnog veća i senator francuske Nacionalne skupštine.

U svojoj dugogodišnjoj pravničkoj i političkoj karijeri u prvom redu se zalagao za ukidanje smrtne kazne u Francuskoj, u čemu je 1981. i uspeo.

Kad je Fransoa Miteran postao predsednik u maju te godine, imenovao je Badentera za svog ministra pravosuđa. Ukidanje smrtne kazne postalo je prioritet nove socijalističke vlade, ali je u nekim krugovima naišlo na snažan otpor. Badenter je iz prve ruke svedočio jezivom kraju giljotine i bio je odlučan progurati zakon.

Bio je i predani borac za dekriminalizaciju homoseksualnosti.

Robert Badenter je predsedao Arbitražnom komisijom Mirovne konferencije o Jugoslaviji, koja je 1991. zaključila da je SFRJ u procesu dezintegracije, na temelju čega su 15. januara 1992. države Evropske ekonomske zajednice (EEZ) priznale državnu nezavisnot Hrvatske i Slovenije u postojećim granicama.

Arbitražna komisija u okviru Mirovne konferencije o Jugoslaviji, poznatija kao Badenterova komisija, bila je arbitražna komisija koju je ustanovilo Veće ministara Evropske ekonomske zajednice (EEZ) 27. avgusta 1991. godine, a čiji je zadatak bio da rešavanjem spornih pravnih pitanja pospeši mirno rešavanje krize u bivšoj Jugoslaviji.

Robert Badenter imenovan je predsednikom petočlane komisije koju su činili predsednici ustavnih sudova iz država članica EEZ-a.

Prema mišljenju komisije, u zaključku donesenom 29.11.1991., SFRJ se raspala, a granice između bivših federativnih jedinica uzete su kao državne granice novonastalih zemalja, koje se silom ne mogu menjati, prenosi Jutarnji.

Ova odluka je pružila pravnu podlogu za priznanja nezavisnosti republika bivše SFRJ.

Ovaj jevrejski intelektualac, čiji je otac umro u nemačkom koncentracionom logoru, bio je česta meta mržnje francuske desnice, delom obeležene antisemitizmom, prenela je agencija Reuters.

(Telegraf.rs)

Video: Kuma Zejna nastupila na Prajdu: Napravila šou u Manježu, svi joj skandirali "Najbolja!"

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA