Berlinski medij optužuje katoličku zajednicu: Hrvati usred Nemačke negiraju zločine Jasenovca

Berlinski list "Tagescajtung" istraživao je kako hrvatska katolička zajednica u Nemačkoj učestvuje u relativizaciji ustaških zločina i kako nemačke biskupije Katoličke crkve malo šta čine da to spreče, navodi "Dojče vele".

- Nema sumnje da je Jasenovac deo Holokausta. Ko to relativizuje, taj relativizuje i Holokaust - reči su Efraima Zurofa, poznatog izraelskog lovca na naciste, kojima počinje opširan tekst u "Tagescajtungu" (TAZ).

Preporučujemo

Navodi se da novinar Krsto Lazarević piše da se upravo to - relativizacija Jasenovca - događa u hrvatskim katoličkim zajednicama i kulturnim centrima u Nemačkoj.

Berlinski dnevnik je sakupio dokumente i fotografije koji dokazuju da je u najmanje 10 nemačkih gradova prikazan film Jakova Sedlara "Jasenovac - istina" koji, kako konstatuje list, "relativizuje Holokaust".

U filmu se govori o 20.000 žrtava u tom logoru, naspram brojke od 83.000 koliko beleže ozbiljni istoričari.

- Sedlar dokazano koristi falsifikovane isečke iz novina, dokumentuje tobožnji ugodni logorski život fotografijama koje su nastale izvan logora posle Drugog svetskog rata i istrže svedočanstva iz konteksta - piše "Tagescajtung".

Hrvatski novinar Lazarević navodi, pak, da je esencija filma to da pod ustašama Jasenovac nije bio logor smrti, već samo radni logor u kojem je stradalo relativno malo ljudi, što je, prema njegovim navodima - laž.

"U logor smrti je Jasenovac pretvoren tek u socijalističkoj Jugoslaviji - to je očigledna laž", piše u Lazarevićevom tekstu.

"Tagescajtung" je pobrojao niz osoba koje su povezane sa projekcijama filma "Jasenovac - istina".

Među njima je Mijo Marić, bivši predsednik "Hrvatskog svetskog kongresa u Nemačkoj", koji je držao govor na nemačkoj premijeri filma. Marić je istovremeno član Integracionog saveta nemačke Savezne vlade, a na jednom samitu 2012. je sedeo na podijumu sa kancelarkom Angelom Merkel.

List navodi i da su nemačke biskupije "očigledno nesigurne u tome kako da se odnose prema desničarskim strujama u hrvatskoj zajednici".

Recimo, biskupija Rotenburg-Štutgart je nakon jedne priredbe hrvatske zajednice u decembru 2017. zabranila da se njene prostorije koriste za "politička okupljanja".

VIDEO: Ovako bi izgledao Holokaust da je postojao tada Instagram

(Telegraf.rs/Tanjug)