Čovek koji je pobedio pustinju, farmer i ljudi koji su se uhvatili u koštac sa korupcijom, pravi su heroji: Oni čine svet boljim i za to su dobili priznanje
Troje branitelja ljudskih prava, dvoje boraca protiv korupcije, jedan farmer i jedan stručnjak za poljoprivredu - to su dobitnici ovogodišnje Alternativne Nobelove nagrade. Dolaze iz Južne Amerike, Australije i Afrike.
- Nagrađujemo hrabre ljude i organizacije koji nude konkretna rešenja za velike globalne probleme - saopštili su organizatori Alternativne Nobelove nagrade u Stokholmu. Nagrada se zvanično zove "Right Lovelihood Award" i od 1980. se dodeljuje svake godine u decembru. Njeni dobitnici ove godine dolaze iz Saudijske Arabije, Gvatemale, Kolumbije, Australije i Burkine Faso.
Branitelji ljudskih prava
Abdulah al Hamid, Mohamed Fahad al Kahtani i Valid Abu al Khair su najpoznatiji branitelji ljudskih prava u Saudijskoj Arabiji. Oni su tesno povezani sa jednom od malobrojnih organizacija za ljudska prava u toj zemlji – "Saudi Civil and Politicak Rights Association" (ACPRA).
U zemlji u kojoj porodica Al Saud totalitarno vlada iz pomoć ultrakonzervativnog vehabijskog klera, njih trojica se godinama uporno zalažu za reforme. Svoje zahteve da se uspostavi konstitutivna monarhija i da žene dobiju ravnopravan položaj u društvu uvek su postavljali mirno. No, zbog tih zahteva se nalaze u zatvoru – sva trojica su osuđeni na zatvorske kazne između 10 i 15 godina.
Nagradu su dobili za svoje "hrabar i vizionarski trud koji se temelji na univerzalnim ljudskim pravima – za nastojanja da se reformiše totalitarni vladajući sistem u Saudijskoj Arabiji".
Borci protiv korupcije
Telma Aldana iz Gvatemale i Ivan Velaskez iz Kolumbije spadaju u najpoznatije svetske borce protiv korupcije. Njih dvoje od 2014. vode Međunarodnu komisiju protiv nekažnjenih zločina u Gvatemali (CICIG). To je nezavisno telo UN koje od 2006. goni teške zločine u zemlji u kojoj se još osećaju posledice građanskog rata između 1960. i 1996.

Zahvaljujući njihovom neumornom angažovanju, do danas je raskrinkano više od 60 kriminalnih organizacija, izrečeno je više od 300 presuda i doneta su 34 zakona za bolje suzbijanje korupcije. Njih dvoje ne prezaju ni da stupe u klinč sa krupnom ribom i to je pokazalo hapšenje bivšeg predsednika Ota Pereza Moline i njegove zamenice Roksane Baldeti u jesen 2015. Ukidanje imuniteta tim političarima je bila novost u istoriji te srednjeameričke zemlje.

Komitet ih je odlikovao za "inovativan rad na raskrinkavanju zloupotrebe vlasti, gonjenju korupcije i ponovnom uspostavljanju poverenja u javne institucije".
Stručnjak za agrar
Australijanac Toni Rinaudo je poznat i kao "goran". Ovaj stručnjak za agrarne nauke je decenijama živeo i radio u Africi. Rinaudo se bori protiv ekstremnog uništavanja šuma i sušenja pojasa Sahela. On je razradio tehniku koja omogućava razvijanje podzemnog spleta korenja iz kojeg može da izraste drveće. Tome je dao naziv "podzemne šume".

Sa tom metodom je samo u Nigeru uspelo pošumljavanje 50.000 kvadratnih kilometara zemlje sa oko 200 miliona drveta. Rinaudo je dobio Alternativnu Nobelovu nagradu "za svoju upečatljivu sposobnost da sušna područja pretvori u šume i plodno tlo i tako poboljša kvalitet života miliona ljudi".
Farmer
Postoji i čovek koji je "zaustavio pustinju". Jakuba Savadogo iz Burkine Faso je 1980. počeo da pretvara komad neplodne zemlje od oko 40 hektara u – šumu. Danas tamo raste više od 60 vrsta drveća i žbunja; reč je o jednom od najraznovrsnijih šumskih područja zone Sahela.

Savadogov uspeh je zasnovan na tehnici sađenja drveća zajedno sa žitaricama. Njihovo prepleteno korenje duže konzerviše kišnicu u zemljištu, a žitarice se koriste kao hrana za stoku. U početku je nailazio na velike otpore – nazivali su ga ludakom jer je spalio svoje zemljište kako bi sproveo eksperiment – ali nikada mu nije padalo na pamet da odustane od svog rada.
Komitet za dodelu nagrade je saopštio da je "on uspeo da neplodnu pustinjsku zemlju pretvori u šumu i da je naučio farmere da obnavljaju svoje zemljište inovativnim metodama".
(Telegraf.rs/dw.com)
Video: Marko je video najveće strahote na Kopaoniku: Sanke mogu da ti uhvate jaknu i da te izlome
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Mikan
Bravo tako rade pametni ljudi a ne kao u srbiji.
Podelite komentar