Ovi simptomi su znak da patite od hroničnog umora! Doktor sa "Dedinja" otkriva kako prepoznati opasno stanje

   
Čitanje: oko 3 min.
  • 0

Hronični umor je stanje koje se karakteriše dubokom iscrpljenošću koja traje šest meseci ili duže, a nije posledica napora, bolesti ili nesanice. To je stanje koje utiče na svakodnevni život i može drastično smanjiti kvalitet života. Osobe sa hroničnim umorom često osećaju da su iscrpljene čak i nakon dugog odmora, a simptomi mogu uključivati nesanicu, bolove u mišićima i zglobovima, kao i mentalnu maglu. O ovoj temi u podcastu Zdravo sa Ivanom razgovarali smo sa prof.dr Branislavom Milovanovićem, kardiologom sa Instituta za kardiovaskularne bolesti Dedinje.

Kako možemo napraviti razliku između hroničnog umora i bolesti objasnio je detaljno u podcastu profesor Milovanović.

- Prvo imamo običan umor, to je neko fiziološko stanje ukoliko preterujemo sa fizičkim poslom i ukoliko se ne odmaramo. Znači, to nije bolest. Dalje, imamo stanje koje se zove sindrom sagorevanja na poslu - burnout. To je stanje koje je dobilo šifru od Svetske zdravstvene organizacije, a razlikuje se od običnog umora. Ono je vezano za pretrano umaranje na poslu, zbog psihičkog i fizičkog pritiska koji dugo traje. Ovo stanje zahteva odmor, ponekad promenu posla, godišnji odmor... Imamo i bolest, odnosno postvirusni sindrom umora, objasnio je profesor Milovanović.

Hronični umor

Dok su uzroci hroničnog umora kompleksni i mogu biti povezani sa različitim faktorima poput stresa, autoimunih bolesti ili genetske predispozicije, pandemija kovid-19 je otkrila da je ovaj sindrom postao još češći.

- Prvo, javlja se umor koji traje duže od šest meseci. Drugo, imamo pad energije posle fizičkog napora. Obično se to desi drugi ili treći dan posle nekog većeg fizičkog napora. Zatim, treći je poremećaj spavanja. Ili mnogo spavate, ili malo spavate, budite se ili ustajete umorni. Zatim, četvrti kriterijum je vezan za kognitivne probleme, to su problemi sa pamćenjem, sa koncentracijom, javlja se magla u glavi, zaboravljanje, ispričao je u podcastu Zdravo sa Ivanom, naš sagovornik.

Peti kriterijum su poremećaji vezani za krize svesti i nestabilnosti pri ustajanju, kada se javlja lupanje srca.

Kada se jave svi simptomi, da neko ne može izdržati osmočasovnu smenu, onda se pali lampica za uzbunu.

-Mnogi pacijenti tokom celog vikenda se ispavaju da bi mogli da izdrže celu nedelju. Znači imate problem da izdržite svoj radni dan i već imate problem funkcionisanja. To je opasno za mlade ljude koji studiraju i primete da ne mogu da pripremaju ispite, da ne mogu da uče, ne mogu da se koncentrišu... I niko im ne veruje, misle da su lenji. I to je stvarno strašno stanje, pojasnio je profesor Milovanović.

Jedan od najvećih problema kod hroničnog umora i postkovid sindroma je to što simptomi mogu biti nespecifični, što otežava dijagnostiku. Lekari često ne mogu utvrditi tačan uzrok simptoma jer se preklapaju sa simptomima drugih stanja poput depresije ili autoimunih bolesti.

- Treći stepen je već mnogo strašnija stvar. To su mladi ljudi koji više ne mogu da izdrže, posećuju lekare, daju otkaz ili prestaju da studiraju jer su vezani za kuću, bukvalno ne mogu čak ni da se istuširaju. Vezani su za kuću po godinu dana, šest meseci, tri meseca. I četvrti stepen, kad ste vezani za krevet, a imate, recimo, 25-30 godina, padate iz punog zdravlja. I onda vam to pripišu depresiji, a u stvari je to jedno teško, strašno stanje, teška misteriozna bolest koja razara čitav organizam. Mi u Institutu "Dedinje", moram da pohvalim našeg direktora prof.dr Milovana Bojića, koji je stvarno imao viziju da organizujemo edukaciju za celu Evropu ovim povodom, radimo na tome i lečimo ovo stanje, ističe lekar.

Hronični umor i postkovid sindrom predstavljaju nova i nepredvidiva poglavlja u medicini, koja traže odgovore kako bi se mogli efikasno dijagnostikovati i lečiti.

Takođe, istraživanja ukazuju na to da određene promene u načinu života, kao što su vežbanje, zdravija ishrana i pravilno spavanje, mogu značajno poboljšati stanje obolelih. Ipak, i dalje je potrebna veća edukacija o ovom stanju kako bi se sprečile moguće greške u dijagnostici i pružila efikasnija podrška osobama koje pate od hroničnog umora i postkovid sindroma.

Najnoviju epizodu podcasta Zdravo sa Ivanom možete pogledati u videu sa početka teksta ili na našem YouTube kanalu.

(Telegraf.rs)

Video: Kardiolog dr Milena Pandrc objašnjava kako stres utiče na srce

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA