
Romi u filmskoj umetnosti: Od Holivuda do Srbije
Romi su kroz istoriju ostavili dubok trag u filmskoj umetnosti, kako na svetskoj, tako i na domaćoj sceni. Njihov uticaj se ogleda ne samo kroz glumu, već i kroz režiju, muziku i autentično prikazivanje romske kulture i života. Od legendi zlatnog doba Holivuda, preko evropske art scene, do značajnih uloga u domaćem filmu — Romi su svojim talentom i autentičnošću oblikovali filmsku umetnost na poseban način.
Jedan od savremenih romskih glumaca u Srbiji je Zvonko Mitrović, talentovani glumac iz Beograda, koji već nekoliko godina gradi karijeru u pozorištu i na filmu. Mitrović ističe da se položaj Roma u srpskoj kinematografiji poboljšava, ali da i dalje postoje ozbiljni izazovi.
Kako vidite ulogu Roma u srpskoj kinematografiji danas?
- Mislim da smo napravili veliki korak napred. Nekada su Romi na filmu prikazivani samo kroz stereotipe – siromaštvo, kriminal ili folklor. Danas se situacija menja, iako sporije nego što bismo želeli. Sve više mladih Roma upisuje glumačke akademije i dobija šansu da prikaže autentične priče iz naše zajednice.
Kako ocenjujete doprinos Emira Kusturice i Aleksandra Petrovića u prikazivanju romske kulture na filmu?
- Oni su otvorili vrata. Kusturica je kroz “Dom za vešanje” i “Crnu mačku, belog mačora” dao autentičan glas romskoj kulturi. Petrović je sa “Skupljačima perja” pokazao da romska priča može biti univerzalna. Ali sada je vreme da Romi sami pričaju svoje priče.
Kakav je položaj mladih Roma u filmskoj industriji?
- Nažalost, još uvek smo daleko od ravnopravnosti. Zato je važno da se osnuju programi za podršku mladim romskim umetnicima, stipendije, radionice i masterklasovi. Uloga medija i državnih institucija u tome je ključna.
Šta biste poručili mladim Romima koji žele da se bave glumom?
- Verujte u sebe. Nemojte da vas obeshrabre predrasude. Radite na sebi, učite i borite se za svoje mesto na sceni. Romska priča je važna, autentična i vredna – vreme je da je svet čuje.
Svetske legende romskog porekla
Jedan od najpoznatijih predstavnika romske kulture u svetu je Tony Gatlif, francuski reditelj i scenarista, koji je svoj opus posvetio istraživanju i prikazivanju romske muzike i načina života. Njegov dokumentarac “Latcho Drom” (1993) smatra se remek-delom koje slavi bogatstvo romske tradicije. Film “Gadjo dilo” (1997) bavi se temom otkrivanja romske muzike u Rumuniji, dok “Transylvania” (2006) istražuje ljubav i duhovno putovanje kroz romsku kulturu.
Među glumačkim legendama ističe se Rita Hayworth, koja je rođena kao Margarita Carmen Cansino, iz porodice španskih Roma. Njena uloga u filmu “Gilda” (1946) učinila ju je simbolom zlatnog doba Holivuda.
Charlie Chaplin, čije se poreklo vezuje za romsku zajednicu po majčinoj liniji, postao je ikona svetske kinematografije. Njegovi filmovi “The Kid” (1921), “City Lights” (1931) i “Modern Times” (1936) oblikovali su modernu komediju i društvenu kritiku kroz prizmu marginalizovanih slojeva društva.
Takođe, Michael Caine i Yul Brynner, obojica romskog porekla, ostavili su neizbrisiv trag u svetskoj kinematografiji. Caine je osvojio dva Oskara za uloge u filmovima “Hannah and Her Sisters” (1986) i “The Cider House Rules” (1999), dok je Brynner postao slavan po ulozi u “The King and I” (1956).
Doprinos Roma u domaćoj kinematografiji
U Srbiji je doprinos Roma u filmskoj umetnosti duboko ukorenjen, posebno kroz dela Emira Kusturice i Aleksandra Saše Petrovića.
Davor Dujmović je postao simbol romske kulture kroz glavnu ulogu u Kusturičinom filmu “Dom za vešanje” (1988), u kojem je igrao Perhana, romskog dečaka sa natprirodnim moćima. Njegova interpretacija mladog Roma u teškim životnim okolnostima osvojila je srca publike širom sveta.
Šaban Bajramović, kralj romske muzike, pojavio se u nekoliko filmova, uključujući “Crnu mačku, belog mačora” (1998), gde je svojom muzikom dao autentični pečat ovom kultnom filmu.
Jedan od najvažnijih trenutaka za romsku kulturu na filmu dogodio se 1967. godine, kada je film "Skupljači perja" Aleksandra Saše Petrovića osvojio Zlatnu palmu u Kanu. U njemu je glavnu ulogu tumačila Olivera Katarina, a film je na realistično i emotivan način prikazao život Roma u Vojvodini.
Romi su kroz filmsku umetnost ostavili neizbrisiv trag, ali njihov glas tek treba da se u potpunosti čuje. Podrška institucija, edukacija mladih talenata i veća vidljivost u medijima ključni su koraci ka ravnopravnom predstavljanju romske kulture na filmskom platnu. Kao što je rekao Zvonko Mitrović: "Romska priča je važna – i vreme je da je svet čuje."
(Telegraf.rs/A.N.)
Video: Dečaka na biciklu iz čista mira udario mlađi prolaznik: Incident se dogodio u Lazarevcu 20. marta
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.