
Kako sprečiti vršnjačko nasilje i njegove posledice? Evo šta kažu iz Centra za socijalni rad u Nišu
Trinaestogodišnje dete, koje je bilo žrtva vršnjačkog nasilja, nedavno je pokušalo samoubistvo. Do kakvih posledica može da dovede nasilje nad decom pitano je u Centru za socijalni rad u Nišu.
Bilo da je reč o fiizičkom nasilju koje i njauočljivije, ili verbalnom, digitalnom, svakako ostavlja posledice naročito kada su žrtve deca. O tome je govorio pedagog Milan Milenović iz Centra za socijalni rad u Nišu.
Koliko često vi srećete sa nasiljem nad decom, odnosno vršnjačkim nasiljem, i koji su načešći oblici nasilja?
- Nažalost, u poslednje vreme je sve veći broj prijava nasilja i ono što je činjenica da je sve zastupljenije digitalno nasilje, verbalno i psihološko, koje neretko zna da pređe i u oblik fizičkog razračunavanja odnosno fizičkog nasilja. Ono što je činjenica je da je sve zastupljenije digitalno nasilje preko društvenih mreža u okviru grupa kroz stigmatizaciju, ismevanje i druge vidove psihološkog nasilja koje je zastupljeno među vršnjacima - kaže Milan Milenović.
Kakve posledice to ostavlja po dete žrtvu nasilja?
- Ako govorimo o fizičkom nasilju, unači saniranje posledica fizičkog nasilja je u domenu zdravstva, ali su često manje vidljive, ali teže psihološke posledice bilo kog trpljenja nasilja. Svako nasilje nad detetom predstavlja jedan vid traume koja može ostaviti dugotrajne posledice u smislu kontinuiranog straha, gubitka samopouzdanja, osećaja bespomoćnosti koje dugotrajno utiče na sve aspekte detetovog funkcionisanja. Posledice mogu biti zatvaranje u sebe, izbegavanje socijalnih kontakata, razvijanje određenih strahova koji ukoliko nisu blagovremeno prepoznati i tretirani mogu da ostave neke dugotrajnije posledice, može doći do autodestruktivnog ponašanja, i to su sve posledice koje se mogu javiti - objašnjava pedagog Milan Milenović iz Centra za socijalni rad u Nišu.
Koliko dugo one mogu da traju?
- Kažem, to je sve stvar individualnog slučaja, od zavisnosti od kapaciteta deteta, od mreže saradnika i mreže podrške koju dete ima kako bi se prevazišlo, a, kažem, osnovno i primarno jeste osigurati bezbedno okruženje, to jest, zaštitu deteta od bilo kog drugog vida nasilja - navodi Milan Milenović.
Takva stanja i odrasli teško mogu da prevaziđu, deca pogotovo. Na kakav vid podrške oni mogu da računaju?
- Apsolutno, kada govorimo o Centru za socijalni rad deo rada je individualni rad sa detetom na jačanju i pružanju psihološke podrške, a drugi deo je rad sa odraslima, bilo da su roditelji, bilo da su vaspitno -obrazovni radnici, bilo da je zdravstveni sistem, a to je na planiranju zapravo te podrške i stvaranju sigurnog okruženja. Taj individualni rad zasniva se na jačanju tih ličnih kapaciteta na prevazilaženju traume, na razumevanju traume od strane deteta, a onaj drugi deo je rad sa ostalim sistemima na zaustavljanju nasilja i stvaranju tog bezbednog i sigurnog okruženja za dete - navodi Milan Milenović.
Za 21 mesec nacionalnoj platformi „Čuvam te“ prijavljeno je više od šest hiljada slučajeva nasilja koje uključuje decu.
(Telegraf.rs/RTS)
Video: Srebrni letač Angelina Topić stigla sa EP: Srebro sija oko vrata ona ponosna
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Проблем решен
Пре више година моје дете четврти разред доживљава малтретирање од стране три ученице из одељења, није ми одмах рекла него после петнаестак дана, натерам да ми све исприча, саслушам тог момента назовем учитељицу кажем проблем она као не зна, бла, бла, ја сам само рекла, добро сад знаш, види реши то да вам ја не дођем у школу, што ти не би препоручила, иначе мени је школа 50 м далеко од куће, сутрадан долази кћерка из школе питам има ли проблема каже нема и проблем решен. Дакле дете мора да каже родитељу назове се одговорни и решава се проблем.
Podelite komentar