
Gojaznost u trudnoći: Naš lekar objašnjava kako se treba hraniti i koliko kilograma je "normalno" dodati
"Ranije je bio mit da kada žena zatrudni treba da jede za dvoje ili čak troje, ako nosi blizance. Ja sam kroz šalu govorio mojim pacijentkinjama da treba da jedu za pola", kaže dr Stevan Milatović supspecijalista fertiliteta i steriliteta. On je gostujući u emisiji "Zdravo sa Ivanom" između ostalog govorio i o gojaznosti tokom trudnoće, šta je ono što bi buduće mame trebalo da jedu, te koja se težina smatra normalnom u drugom stanju.
Prema njegovim rečima, prekomerno unošenje hrane nikako ne može da bude zdravo i može dovesti do ozbiljnih posledica. Kako je objasnio brojni zdravsteveni rizici, koji mogu da dovedu do komplikacija u trudnoći, baš proističu iz povećanog unosa kalorija, hrane i povećanog gojenja.
- Optimalno je dobiti do desetak kilograma u normalnoj jednoplodnoj trudnoći. Ishrana treba da bude uravnotežena, izbalansirana i zdrava, da se pazi na njen kvalitet iz ugla sastava i zagađenosti pesticida, ali da pored svega bude usmerena na izvor kvalitetnih hranljivih namirnica. Žena u trudnoći je hormonski predisponirana za lakše taloženje masnog tkiva i nekad njeno stanje u trudnoći - mučnina i teskoba, dodatno smanjuju fizičku aktivnost, pa njena potrošnja dodatno pada - rekao je dr Milatović u "Zdravo sa Ivanom".
Rizik od trudničkog dijabetesa i kako ga sprečiti
Dr Milatović je objasnio da nekontrolisanim unosom nezdrave hrane može doći do mnogih posledica, kako po majku, tako i po dete, te da je žena koja je u drugom stanju, podložnija gojenju iz više razloga.
- Kada se dobije više od 15 do 20 kilograma u trudnoći, povećava se rizik od trudničkog dijabetesa, od pritiska hipertenzije u trudnoći, ali čak i od fetalnih komplikacija gde i beba pati. Tako se razvijaju velika, krupna deca koji imaju dodatnu nezrelost pluća i drugih organa, gde se može očekivati onda i otežan porođaj, češći porođaj carskim rezom, otežano zarastanje rana i češće infekcije rane. Sve te komplikacije su češće ako žena dobije više od 20 kilograma, ali verujete, videli smo da žena dobije i više od 40 kilograma u trudnoći - objašnava lekar.
- Sama trudnoća sa svojim hormonima predstavlja predijabetično stanje, te bi trudnica trebalo da se više hrani antidijabetično, da dodatno pazi na namirnice kao što su sokovi slatkiši i da ne jede za dvoje, nego umeremo i uglavnom bira zdrave i hranljive namirnice - dodaje doktor.
Fizička aktivnost u trudnoći
Doktor Milatović savetuje žene da uvek slušaju svoje telo.
- Dozvoljeno je sve sem nekog ekstremno fizičkog naprezanja i noćnog rada. Sve druge fizičke aktivnosti su poželjne i savetuju se i treba slušati svoje telo. Sve vrste treninga prilagođene periodima trudnoće može samo da poboljša metabolizam i da smanji šansu za dijabetes. Fizička aktivnost u trudnoći treba da se podrazumeva i nema potrebe da žena prekida trening tokom trudnoće, tako će imati bolji i kvalitetniji period trudnoće, ali i sam porođaj - zaključuje doktor Stevan Milatović.
Celu emisiju možete pogledati na sledećem linku:
Ishrana trudnica
Ishrana trudnica ima izuzetno važnu ulogu u održavanju zdravlja buduće majke, ali i u razvoju ploda. Tokom trudnoće, žensko telo prolazi kroz brojne promene, pa je pravilna ishrana ključna za obezbeđivanje potrebnih nutrijenata koji će podržati zdravlje majke i omogućiti optimalan rast i razvoj bebe.
Pravilna ishrana trudnica treba da bude raznovrsna, bogata vitaminima, mineralima, vlaknima i proteinima. U prvom trimestru trudnoće, trudnicama je najvažnije da obezbede dovoljan unos folne kiseline, koja je ključna za razvoj neuralne cevi i prevenciju grešaka u razvoju kičmene moždine. Zeleni lisnati povrće, integralne žitarice i citrusno voće su odlični izvori ovog vitamina.
Kako trudnoća napreduje, raste i potreba za kalorijama i hranljivim materijama. U drugom i trećem trimestru trudnice bi trebalo da unesu više proteina, kalcijuma, gvožđa i vitamina D. Proteini su neophodni za rast tkiva bebe i razvoj posteljice, dok kalcijum doprinosi zdravlju kostiju i zuba majke i deteta.
Koje namirnice su posebno važne?
Voće i povrće – Bogato vitaminima, mineralima i vlaknima, voće i povrće treba da čine osnovu ishrane. Preporučuju se bundeva, šargarepa, brokoli, paprika, spanać, jabuke, banane i citrusi.
Proteini – Trudnice treba da unesu dovoljno proteina kroz meso, ribu, jaja, mlečne proizvode, ali i biljne izvore kao što su pasulj, leblebije i tofu.
Žitarice – Integralne žitarice kao što su integralni hleb, pirinač i testenina, bogate su vlaknima i pomažu u održavanju stabilnog nivoa šećera u krvi.
Mlečni proizvodi – Mleko, jogurt i sir su ključni izvori kalcijuma, koji je potreban za izgradnju zdravih kostiju i zuba bebe, ali i za očuvanje zdravlja majke.
Riba – Masne ribe poput lososa, skuše i sardina, bogate su omega-3 masnim kiselinama, koje su važne za razvoj
Unos tečnosti
Hidratacija je takođe ključna tokom trudnoće. Voda je najbolji izbor, dok bi se konzumacija kofeina, kao i gaziranih i zaslađenih pića, trebala ograničiti. Takođe, trudnice treba da izbegavaju alkohol i cigarete, jer oni mogu negativno uticati na razvoj ploda.
Suplementi i dodaci ishrani
U nekim slučajevima, lekar može preporučiti dodatke ishrani, poput folne kiseline, gvožđa, kalcijuma ili vitamina D, posebno ako je trudnica u riziku od nedostatka određenih nutrijenata.
Šta treba izbegavati?
Trudnice bi trebalo da izbegavaju nekuvano ili nedovoljno kuvano meso i jaja, nepasterizovane mlečne proizvode i određene vrste riba koje mogu sadržati visoke nivoe žive, kao što su tunjevina i sabljarka. Takođe, važno je izbegavati visok unos brze hrane, gaziranih napitaka i visokokaloričnih grickalica.
(Telegraf.rs)
Video: Velika konferencija o VTO "Put do novog života", prvi panel: Zajedno da nas bude više
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.