Ogroman skandal u Kosovskoj Mitrovici! Obnovljena kuća hitlerovskog saradnika i krvnika Srba i Jevreja

 
A. I.
A. I.
 
 ≫ 
 
Čitanje: oko 3 min.
  • 3

Glorifikacija nacističkih kolaboracionista i saizvršilaca ne sme biti društveno prihvatljiva nigde, pa ni na Kosovu i Metohiji, poručio je Marko Đurić, ministar spoljnih poslova Srbije

Nedavno obnovljena kuća nacističkog saradnika i zločinca Džafera Deve u južnom delu Kosovske Mitrovice osvetljena je, kako i dolikuje, u boji zastave Trećeg Rajha, napisao je na Iksu Marko Đurić, ministar spoljnih poslova Srbije.

- Glorifikacija nacističkih kolaboracionista i saizvršilaca ne sme biti društveno prihvatljiva nigde, pa ni na Kosovu i Metohiji. Oštro osuđujem skandalozan istorijski revizionizam vlade Aljbina Kurtija, koja je ovo omogućila i organizovala – poručio je Đurić.

Džafer Deva, predratni industrijalac iz Kosovske Mitrovice, tokom Drugog svetskog rata bio je jedan od najbližih saradnika nacista, a posle kapitulacije Italije 1943. postao je ministar unutrašnjih poslova Albanije. Jedan je od osnivača Druge prizrenske lige i SS brdske divizije Skenderbeg, a, kako se navodi, „sa zloglasnom vojnom jedinicom ‚redžiment Kosova‘ vršio je masovne pokolje po Kosovu i Metohiji i Albaniji“.

- Prve jedinice sila Osovine koje su ušle na Kosovo u aprilu 1941, 60. motorizovana pešadijska divizija, dočekane su kao oslobodilačke. Komandir divizije i grupa lokalnih albanskih vođa, među kojima je vodeći bio Džafer Deva, 21. aprila potpisali su sporazum da ovi drugi pomognu Nemcima u održavanju mira i reda u zamenu za određen stepen autonomije. Prema nemačko-italijanskom sporazumu, veći deo Kosova, kao i zapadne Makedonije, pripojeni su Albaniji pod italijanskom okupacijom. Nemci su povukli svoje jedinice odavde. Severni deo Kosova inkorporiran je u Srbiju pod nemačkom okupacijom, a istočni deo Bugarskoj – napisao je američki istoričar Jozo Tomaševič u knjizi „Rat i revolucija u Jugoslaviji 1941-1945: Okupacija i kolaboracija“.

- Posle kapitulacije Italije u septembru 1943, Nemci su preuzeli Albaniju i reorganizovali su administraciju u zemlji. Albanski nacionalni komitet pod nemačkom kontrolom uspostavljen je 15. septembra 1943. i vladao je zemljom dok nije postavljena albanska vlada 3. novembra. Stari nemački saveznik sa Kosova, Džafer Deva, postao je ministar unutrašnjih poslova i najefikasniji i najpouzdaniji pomoćnik, mada su i drugi ministri imali njihovo poverenje. Kada je nemačko povlačenje iz Albanije krajem 1944. bilo neminovno, to je inspirisalo Albance da pojačaju borbene jedinice. U septembru 1944. Džafer Deva i drugi lideri sa Kosova vratili su se u Prizren i formirali Drugu prizrensku ligu i operacije protiv partizana. Prema nemačkim izveštajima, Deva je imao oko 20.000 boraca u regionu u novembru. Deva je, ipak, sam brzo napustio Kosovo i u decembru 1944. bio je u Beču – napisao je Tomaševič.

Kako se navodi, Deva je nakon rata živeo u Beču, pa u Egiptu, a na kraju je preminuo u Americi 1978, gde je godinama živeo i radio.

Obnova kuće Džafera Deve u Kosovskoj Mitrovici već godinama izaziva kontroverze, a pre dve godine tim povodom reagovao je i Centar Simon Vizental.

- Deva je imao aktivnu ulogu u borbi protiv Srba koji su se borili protiv nacista i albanskih partizana, kao i u progonu i deportaciji u koncentracioni logor sajmište stotina Jevreja. Osim togra, kao ministar unutrašnjih poslova u kolaboracionističkoj vladi, odgovoran je za ubistvo i progon mnogih Srba. Deva je simbol kolaboracije Albanaca sa nacistima i njihove uloge u zločinima protiv Srba i Jevreja. Takvoj osobi ne bi trebalo odati počast, niti bi njegova rezidencija trebalo da postane regionalni kulturni centar, jer njegova dela simbolizuju ekstremističku genocidnu ideologiju – napisao je 2022. dr Efraim Zurof.

(Telegraf.rs)

Video: Dačić na 12. Globalnoj konferenciji eksperata za borbu protiv krijumčarenja migranata

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Đuro

    28. oktobar 2024 | 11:17

    Ursula fon der Layen

  • 🇨🇭

    28. oktobar 2024 | 11:31

    Što da ne obnove kao istorijsku zgradu,meni i mnogima ne smeta a kome smeta neka zažmuri.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA