"Žrtve u 95 odsto slučajeva devojčice": Na mrežama vreba oko 750.000 predatora, evo kako se zaštititi

 
E. T.
E. T.
 
 
Čitanje: oko 5 min.
  • 0

U svetu postoji oko pet i po milijardi korisnika interneta, a prema nekim istraživanjima u svakom trenutku na društvenim mrežama svoje žrtve potencijalno vreba oko 750.000 internet predatora. Mnogima od njih delovanje je usmereno na decu, uglavnom do 14 godina. Mada, u poslednje vreme i ta se starosna granica pomera nadole, jer što su deca starija to su manje "interesantna" za predatore.

Deca su sada, prema rečima Saše Živanovića, potpredsednika Instituta za bezbednosni menadžment i nekadašnjeg načelnika Odeljenja za borbu protiv vikotehnološkog kriminala u MUP-u, drugačija od prethodnih generacija. Ranije fizički sazrevaju, drugačija interesovanja imaju, drugačiji pristup modi i oblačenju.

- U 95 odsto slučajeva žrtve su devojčice, ali ima i dečaka. Predatori im prilaze strpljivo, najčešće preko lažnih profila. Polako proučavaju potencijalnu žrtvu, odnosno dete. Posao im olakšava i to što se veliki broj ličnih podataka ostavlja na društvenim mrežama. Na osnovu tih podataka može se saznati za koji klub dete navija, ko su mu drugovi, koja su mu interesovanja, koji sport voli... Kada "sklopi sliku" počinje da uspostavlja komunikaciju o uobičajenim temama sa detetom. A kada zadobije njegovo poverenje kreće da "osluškuje" u kakvim je odnosima sa porodicom, sa drugovima, školom... U tim razgovorima uvek se stavlja na stranu deteta, priča protiv roditelja ili drugara, nastavnika, učitelja... - kaže Živanović.

Na višem nivou bliskosti sa žrtvom predator se dotiče i teme tajne i toga da li to dete zna da je čuva. A onda već uslede rečenice poput onih: "Da li si ikada videla ili video golog čiku?", "Pokazaću ti nešto, ali to ne smeš nikome da pričaš"... Na kraju sve vodi ka tome da se detetu nešto i pokloni i organizuje susret sa njim.

Pedofil, osim što se prikazuje kao odrasla osoba od poverenja, može da deluje i drugačije i da se krije iza profila sa fotografijom vršnjaka.

- Imali smo dosta takvih primera. Pamtim onaj kada je jedan od pedofila otvorio lažni profil ruskog manekena i kontaktirao, kako smo kasnije utvrdili, sa sedam devojčica. Jednoj od njih se i udvarao, ali ona nije pokazivala interesovanje. Onda joj je on rekao da su i njene drugarice njegovi prijatelji, pa je komunikacija između njih postala intenzivnija. U jednom trenutku joj je "udelio kompliment" kako ima divne grudi i zatražio da podigne majicu. Devojčica je to odbila. E nakon toga krenuo je da je ucenjuje, da će reći kao je ona svašta loše pričala o drugaricama, kako one koriste drogu, da su lošeg morala i slično - seća se Živanović.

Dete je, kaže, i dalje odbijalo to što je tražio od nje. On je ispunio svoju pretnju, ali joj je i rekao da će ako ne ispuni njegovu želju i podigne majicu nastaviti sa ucenama. Devojčica je tada poklekla i učinila šta je hteo, a on je napravio skrinšot njenog obnaženog tela. Od tog trenutka kreće njeno najgore moguće ropstvo.

- Uslovljavao je kad da dođe kući, terao je da radi sve što mu padne na pamet pred telefonom, da izvodi pornografske predstave... sve uz pretnju da će njene fotografije objaviti javno u školi. Dete je bukvalno trčeći ulazilo u kuću da bi ispunilo ono što on traži. U jednom trenutku devojčica je došla u takvo psihičko stanje da je htela da digne ruku na sebe i rekla da će se otrovati tabletama. On se uplašio i pozvao policiju. Mi smo odmah reagovali i nakon toga mu ušli u trag - priča Živanović i ističe da je vrlo važno da roditelji budi svesni da kupovinom mobilnog telefona, kompjutera, laptopa ulaze u jedan sasvim novi svet.

- Moraju biti upućeni šta sve ovi uređaji povezani sa internetom nose. Zato moraju sesti sa detetom i uputiti šta ga može sačekati na društvenim mrežama. Nisu to samo pedofili, tu su i sekte, huliganizam, tiktok izazovi... Upravo je zbog tiktok izazova u svetu među decom zabeležen veliki broj smrtnih slučajeva. Ako ne znaju, a mnogi roditelji kažu da su neupućeni, dovoljno je da u pretraživaču ukucaju: "Kako moje dete da ostane bezbedno na internetu" i da dobiju savete - kaže Živanović i naglašava da se u našoj zemlji dosta napredovalo kada je reč o sigurnosti na društvenim mrežama.

- Imamo i Nacionalni kontakt centar za bezbednost dece na internetu, ali i dosta organizacija koje se bave zaštitom maloletnika na mreži. Naša policijska jedinica je prva u Srbiji koja je počela sa edukacijom đaka, prosvetnih radnika i roditelja u osnovnim i srednjim školama širom Srbije. Radili smo i sa telekomunikacionim partnerom u našoj zemlji. Imali smo obavezu da im dostavimo podatke ukoliko otkrijemo neki pedofilski sajt. Oni bi zatim obaveštavali svoje korisnike o tome kome mogu da se obrate ukoliko neželjeno pristupe takvom sajtu. Poboljšana je i zakonodavna regulativa. Zato je sada potrebno raditi na povećanju svesti. Posebno kod roditelja. Njihova uloga je ključna. Oni su ti koji moraju razgovarati sa svojim detetom, steći njegovo poverenje, kako bi im reklo ako mu se bilo šta neuobičajeno dogodi dok je na mreži - objašnjava Živanović.

Kolekcionari, distributeri, zlostavljači i voajeri

Na internetu se, kako kaže Saša Živanović, pojavljuju četiri vrste predatora. Prvi su kolekcionari. To su osobe koje pristupaju internet sajtovima na kojima se nalaze sadržaji sa seksualnim zlostavljanjem dece i maloletnika i preuzimaju takav materijal u svoje računare.

- Drugi su kolekcionari distributeri. Oni takođe pristupaju takvim sajtovima i forumima kako bi razmenjivali takav materijal, ali i dobijali tehničke savete na koji način da izbegnu akcije nadležnih istražnih organa širom sveta. Treća kategorija su zlostavljači koji proizvode pornografski materijal i prodaju ga na dark-mreži. Dok četvrtu grupu čine onlajn voajeri. Oni samo pristupaju sajtovima, ali ne preuzimaju takav materijal, niti ga dele, nego samo gledaju. Za policijsku istragu su oni "najteži" - naveo je Živanović.

(Telegraf.rs/Politika)

Video: Nakon 15 godina ponovo otvorena škola u Popoviću i to za 7 učenika

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA