Adaptacija deteta na vrtić: Proces koji je ključan za najmlađe, evo zašto

 
E. K.
E. K.
 
 
Čitanje: oko 2 min.
  • 0

Iziskuje podršku, vreme i strpljenje, ali je sve to neophodno

Adaptacija je izuzetno važan proces čiji osnovni cilj je preveniranje krize i traume za dete, slažu se psiholozi, dok vaspitači podvlače da su vreme i strpljenje dva važna faktora koja vode ka uspešnom privikavanju mališana na vrtić.

Upis deteta u vrtić nije samo formalnost već odluka koja ima dubok uticaj na sve aspekte razvoja mališana, podvlače stručnjaci i i dodaju da je polazak u predškolsku ustanovu ozbiljna prekretnica za celu porodicu, dok je adaptacija neminovan proces koji iziskuje vreme i strpljenje.

- Adaptacija je proces čije trajanje je individualno i tokom kog isključivo pratimo dečje potrebe. To je period tokom kog se deca upoznaju sa vaspitačima, drugarima, novim okruženjem... - objašnjava Tatjana Radovanović, direktorka subotičkog vrtića, pa dodaje: "Tokom perioda adaptacije vaspitači pred sobom imaju izazovan i težak zadatak, a to je da steknu poverenje dece, da se mališani opuste i da poveruju da će roditelji svaki dan doći po njih. Tada je neophodno da pružimo najviše ljubavi i pažnje mališanima, da ih pomazimo, primetimo zabrinutost, prepoznamo potrebe deteta".

Iako svaka predškolska ustanova ima interna pravila u vezi sa procesom adaptacije, postepeno produžavanje boravka deteta u vrtiću je nešto što se praktikuje u svim ustanovama.

- Kako sam već naglasila, adaptacija je proces koji iziskuje vreme i strpljenje. Moramo dati detetu vremena da se prilagodi na sve novine. Zato mališani prvo dolaze na dva sata, pa se to produžava, uvode se obroci, a mi sve vreme pratimo da li je dete prihvatilo obroke, da li sarađuje, da li se obraća... Iako je to veoma individualno, ali veliki broj mališana je spremno da ostane na spavanju tri nedelje nakon polaska u vrtić. To spavanje im predstavlja najtežu promenu - podvlači Radovanović.

Stručnjaci ističu da postoji i odložena adaptacija koja podrazumeva zakasnelu reakciju kod dece.

- U praksi se susrećemo sa tim da je u prvih mesec i po, dva sve bilo u redu i onda dete shvati da je svakim danom sve više sličnih aktivnosti, da se u slično vreme rade te aktivnosti i onda dođe do reakcije. Tada nastupamo sa prijatnom i podsticajnom atmosferom, jer nam je cilj da deci boravak u vrtiću bude prijatan, a ne teret - precizira sagovornica.

Saradnja roditelja i vaspitača je veoma važna karika u lancu uspešne adaptacije, a članovi porodice treba da razgovaraju sa detetom o polasku u vrtić i promenama koje mu predstoje.

- Pozitivan stav roditelja prema vrtiću i vaspitačima je takođe nešto što je vrlo značajno. Zato mame i tate čiji mališani će uskoro poći u vrtić već sada mogu da razgovaraju sa njima o tome šta ih čeka, mogu da im čitaju i knjige o vrtiću....- savetuje Radovanović i dodaje da su u procesu adaptacije suze najčešće neizbežne pa se zato savetuje roditeljima da pozdravljanje sa decom u holu vrtića traje kratko: "Najčešće savetujemo roditelje da se ne pozdravljaju dugo, odnosno da taj rastanak bude što kraći. To podrazumeva da poljube dete, kažu mu da ga vole, da će doći po njega i brzo ga predaju vaspitačima".

(Telegraf.rs/Subotica.com)

Video: Građani Apatina ne misle da će biti većih problema zbog većeg vodostaja Dunava

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA