Ponovo beli tragovi na nebu od aviona: Veštački uticaj ili nešto sasvim prirodno, otkrivamo o čemu je reč

 
 
 ≫ 
 
Čitanje: oko 2 min.
  • 21

Troposfera je najniži i najgušći deo atmosfere

Prethodnih dana na nebu iznad Beograda i Srbije primećeni su beli tragovi iz aviona, što ponovo dovodi do toga da pojedini razviju teorije zavere, pogotovo što su za danas i sutra najavljene i padavine.

Prema takvim teorijama zavere, kondenzacijski tragovi su hemijski ili biološki reagens, koji se namerno ispušta iz aviona na visokim visinama u svrhu tajnih državnih programa.

Ipak, istina je nešto drugačija, bar ako je verovati nauci o fizičkim i meteorološkim procesima u atmosferi.

Troposfera je najniži i najgušći deo atmosfere, koji se prostire od visine 8 km iznad polova i do 18 km iznad ekvatora, a visina prostiranja zavisi kako od geografske širine, tako i od godišnjeg doba. U njoj se nalazi naveći deo mase atmosfere, skoro sva atmosferska voda, tu se stvaraju oblaci, nastaju sva značajnija strujanja vazduha i odvijaju se sve vremenske promene.

Temperatura s visinom opada i na gornjoj granici troposfere iznosi od -55°C do -80°C. Jedino je u ovom sloju moguć život. Od stratosfere je odvaja tropopauza. U tropopauzi temperatura stagnira i uglavnom se ne menja, a stratosferi temperatura raste sa visinom i na 60 kilometara temperatura dostiže vrednosti oko nula stepeni.

Kondenzacija predstavlja fazni prelazak iz gasovite faze u tečnu oduzimanjem toplote (hlađenjem) do kritične temperature. Reverzni proces je isparavanje. Reč se najčešće odnosi na kruženje vode. Takođe se može definisati kao promena stanja vodene pare u tečnu vodu u kontaktu sa tečnom ili čvrstom površinom ili jezgrima kondenzacije oblaka u atmosferi.

Kada se prelaz dogodi iz gasovite faze u čvrstu fazu, promena se naziva depozicijom.

Kondenzacijski tragovi su vidljivi tragovi kondenzirane vodene pare koji se stvaraju iza otvora mlaznog motora aviona.

Avioni najčešće lete na visinama iznad 8.000 metara, neki i iznad 10.000 metara. Poznato je da temperatura vazduha opada sa visinom. Prema osmotrenim podacima, najčešće temperatura vazduha na visinama iznad 8.000 metara su i ispod minus 40 stepeni, a ka višim slojevima troposfere spuštaju se na vrednosti i na minus 60 stepeni.

Avion trag, nebo Foto: Pixabay

Dakle, tragovi nastaju kao posledica toga što vreli izduvni gasovi iz motora aviona dođu u dodir sa hladnim vazduhom na velikim visinama. Nekada traju po nekoliko sekundi do nekoliko minuta, a nekada i po nekoliko sati. Koliko će se tragovi zadržati na nebu zavisi od vlažnosti vazduha. Što je vazduh suvlji, tragovi će možda i izostati, a što je vlažnost vazduha veća i tragovi će biti inenzivniji i duže se zadržavati, a što je čest slučaj pred promenu i pogoršanje vremena.

Da li su avionski gasovi loši po zdravlje čoveka - da, ali u istoj količini kao i izduvni gasovi automobila ili drugih vozila.

(Telegraf.rs)

Video: Jezivi snimak požara koji bukti u Hrvatskoj: Vatrogasci ipak uspeli da ga stave pod kontrolu

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • bajke

    4. avgust 2024 | 21:53

    pripovetke za decu

  • Nele

    5. avgust 2024 | 07:06

    Ko dozvoljava da KFOR il NATO satima na velikim visinama kruzi na jednom te istom prostoru izmedu KRALJEVA I CACKA imamo pojavu susenja ogromnih stabala drveca po vertikali polovina se osusila a polovina nije sto je fenomen ...i ukazuje da je zasipano sa nekim otrovima iz atmosvere ,pobice nas "prijatelji" bez ispaljenog metka, takode u vazduhu se oseca u ranim jutarnim satima smrad....

  • Stana

    5. avgust 2024 | 01:19

    Manite se vi troposfere. Napolju sam skoro sve vreme. Tacno pratim avion koji sara nebo, napred, nazad, levo, desno, a u isto to vreme preleti neki drugi avion i gle cuda on ne ostavlja tragove. To nisam videla samo ja, vev svi oni koji su hteli da vide. Nikada vise leda razlicitog oblika, oluja, kisa, suse. Njive i baste skoro sprzene. Vocnjaci unisteni, imanja. Kada je tako bilo. Kako cemo se prehraniti? Sta mislite?

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA