Olujni vetar kidao čak i hrast: Koja stabla će se u Srbiji saditi u budućnosti?

Oluje praćene orkanskim vetrovima oborile su više od 2.000 stabala širom Novog Sada. Pitanje je - koja su to stabla i da li nam vrsta oborenog drveća nešto govori?

Novosađani su u danima nakon nevremena primetili da je ogroman broj topola oboren, a primećene su i oštećene vrbe. Našoj redakciji stigla su pitanja u vezi sa vrstom drveća koje je najviše stradalo i da li bi nadležni organi mogli da - u skladu sa nastalom štetom, u budućnosti sade otpornije vrste poput hrasta, prenosi 021.rs.

Preporučujemo

Ali situacija nije tako jednostavna. Peskovito i mešovito tlo našeg područja nije pogodno za svaku vrstu, pojedine vrste koriste mnogo vode i sve su to neki od faktora koji ulaze u obzir u plansku sadnju.

Kako je vidljivo na terenu, u nevremenu su stradala i odrasla zdrava stabla, kao i mladice koje nisu izdržale udare vetrova. U dosadašnjoj evidenciji "Gradskog zelenila" je oko 2.000 intervencija na uklanjanju oborenih stabala širom grada i, kako kažu za 021.rs, u velikom broju evidentirana su odrasla stabla sa razgranatom krošnjom, ali je oboren i veliki broj mladih stabala. "Na osnovu dosadašnjih podataka ne mogu se klasifikovati vrste koje su manje ili više otporne na vremenske nepogode sa zabeleženom jačinom vetra do 100 km/h jer su u oluji, na teritoriji grada, stradale gotovo sve vrste drveća. Neke više, neke manje, ali gotovo da nema vrste koja nije pretrpela štetu", poručuju u ovom preduzeću.

Naglašavaju da na otpornost drveća u gradskim uslovima i na njihov životni vek utiče mnogo parametara - ekspozicija, odnos korena i krošnje, zdravstveno stanje stabla, mesto sadnje, kao i pomenuta struktura zemljišta. "Zemljište na području grada je raznovrsno, a drveće je stradalo tamo gde su bili najjači udari vetra. Pri čemu treba imati na umu da je oluja bila toliko snažna da su stradale i čak hrastove šume na području Sremske Mitrovice, a hrast je vrlo otporna vrsta", kažu u preduzeću.

"Imali smo iskustva sa olujnim vetrovima koji, kažu stručnjaci, najbrže prolazi kroz korita velikih reka jer ne nailazi na prepreke. Budući da se veći deo Novog Sada nalazi na aluvijalnoj terasi Dunava, čije korito je pogodan koridor za kretanje vetra (a zbog blizine Dunava), zemljište na teritoriji grada je peskovito. "Stoga su lomovi i izvaljivanje šumska vegetacije iz korena prilikom udara oluje orkanske snage bili neizbežna posledica", zaključak je "Zelenila".

Da bi se donela odluka gde će koje drvo biti posađeno, potrebno je da analizu urade i svoja mišljenja daju i stručnjaci Instituta za nizijsko šumarstvo, kao i druge institucije. U "Gradskom zelenilu" kažu za 021.rs da se svake godine, prilikom donošenja planova rada, pažljivo analizira koji uslovi i parametri na koji način mogu uticati na drveće u urbanim uslovima.

Biraju se vrste koje su otporne na gradske prilike i koje odgovaraju mikroklimatskim, estetskim i funkcionalnim osobinama naše okoline.

"Šteta koju je oluja nanela drveću je ogromna i mi već pravimo planove kako da posadimo duplo više drveća nego što je stradalo u oluji, i da to u najvećoj meri bude već odraslo drveće, pošto je naše preduzeće nabavilo kamion za sadnju odraslih sadnica. U narednim danima, kada se saniraju posledice oluje, 'Gradsko zelenilo' će u saradnji s naučnim institucijama pristupiti detaljnoj analizi svih aspekata posledica nevremena, kao i analizi zelenih površina koje je neophodno obnoviti i na osnovu navedenih parametara pristupićemo odabiru vrsta za jesenju obnovu naših parkova i drvoreda, pogođenih strahovitom olujom 19. i 21. jula", poručuju u preduzeću.

(Telegraf.rs)