Posle Naumovog slučaja oglasili se i drugi roditelji: "Vaspitačica rekla da neće da ga čuvaju, da nije u redu"

 
 
  • 26

Roditelji dece sa smetnjama u razvoju našli su se u istoj poziciji - i njihova deca nisu bila poželjna u vrtićima

Mali Naum Jovanović (4) sa Novog Beograda nije usamljen slučaj. Deca sa smetnjama u razvoju nisu poželjna u mnogim vrtićima, a ignorisanje ovih mališana od strane vaspitača samo je jedan od već razrađenih mehanizama da se roditelji primoraju da ih ispišu.

Zvuči surovo i grubo, ali ovu tužnu istinu otkrili su roditelji koji su masovno komentarisali tekst Telegrafa o problemu malog Nauma. Naime, već treći vrtić, "Naša druga kućica", hoće da ispiše ovog dečaka zbog problema koji ima.

Ovaj "drugačiji" klinac rođen je kao terminska beba sa svega dva kilograma. Kao posledicu toga dobio je dijagnozu disharmoničnog kašnjenja u razvoju. Kasnije je prohodao i progovorio, ali uz vežbe sa stručnjacima, sve je to stigao. Intelektualno se razvija kao i sva druga deca, s tim što i dalje ima socijalno-emotivnih poteškoća, odnosno napade agresije kojih je sve manje, ali zbog kojih u vrtiću ima pratnju asistenta.

I tu dolazimo do paradoksa. Naumu je upravo vrtić, poručuju defektolozi, potreban da bi napredovao i prevazišao problem, a ono što je u priči možda najvažnije, to je da Nauma, priča njegova mama, drugari u vrtiću obožavaju. Kao i on njih.

- Sve mi je ovo jako poznato. Naš dečak je imao disharmoničan razvoj. Negde u tom uzrastu smo isto proživljavali u jednom privatnom vrtiću. Od priča da je naše dete mlatilo drugu decu (da bi se ispostavilo da su se samo gurkali u redu), pa im je bio problem što ne priča, pa usporava grupu, pa ignorisanje od strane vaspitačica kad dođemo po njega, pa do toga da za godinu dana nismo jednu lepu reč čuli o svom detetu dok smo svojim očima gledali kako cvrkuću sa drugim roditeljima - napisala je mama Katarina.

Njena priča pruža nadu, jer i pored svega ima srećna kraj.

- Uglavnom, bili smo na korak da promenimo vrtić kada su obe vaspitačice u grupi dale otkaz. Na njihovo mesto došle su dve predivne devojke pored kojih je naše dete procvetalo. Uz njihovu podršku i rad sa logopedom, naše dete je prevazišlo problem koji je imao. Danas je učenik drugog razreda osnovne škole, odličan đak, potpuno samostalan i odgovoran. Želim svu sreću Naumu i njegovim roditeljima da pronađu podršku koju smo mi imali - kaže ona na kraju.

Naum sa mamom Jelenom Petrović Jovanović Preslatki Naum, Foto: Privatna arhiva

Oglasili su se i roditelji dece s drugim smetnjama. Jedna mama napisali je da su i oni promenili mnogo vrtića pre nego što su konačno našli jedan koji prihvata njihovog sina s dijagnozom autizma.

- Nama je sin sa umerenim autizmom. Promenili smo tri vrtića, ali hvala bogu, četvrti vrtić nas je lepo prihvatio. Obično vlasnici vrtića neće da rade sa decom koja imaju poteškoća u razvoju. Njima je to samo biznis uz što manje posla. Jednostavno te nateraju da ispišeš dete. Druge roditelje ne zanima što vaše dete ima problem tako da podrške nemate - napisala je ova majka.

Jednoj mami je vaspitačica čak i otvoreno rekla da neće da čuva njeno dete jer "nešto nije u redu sa njim".

- Isti problem imam i ja. Moje dete po lekarima ima samo blaži zastoj u govoru, malo burnije reaguje nekada i neće uvek da posluša, a vremenom se stvari dosta popravljaju, to su i faze koja deca prolaze. Vaspitačica nam je rekla da ga ispišemo i da neće da ga čuvaju i da nešto nije u redu sa njim. Po sto puta smo išli kod psihologa i psihijatra i oni tvrde da je sve u redu sa detetom. Pa nisu sve deca mirna ko saksije i ne razvijaju se isto. Razumem i da im je nekada teško, ali onda nisu za taj posao - poručuje naša čitateljka.

Inspekcija upozorila vrtić u slučaju Nauma, reagovao i zaštitnik građana 

Gradska prosvetna inspekcija završila je vanredan inspekcijski nadzor predškolske ustanove "Naša druga kućica", koja je htela da ispiše malog Nauma (4) protiv volje njegovih roditelja.

Inspektori su, kako navode za Telegraf u Sekretarijatu za dečju zaštitu, uočili nepravilnosti prilikom kontrole ove ustanove.

- Najvažnije zamerke inspekcije su, kako se navodi u zapisniku, da ustanovi nedostaju tri vaspitača za obavljanje neposrednog vaspitno-obrazovnog rada sa decom u odnosu na broj grupa. Zatim da je nastavnik razredne nastave angažovan za rad u predškolskoj grupi. I na kraju, potencijalno ugrožavanje prava na čuvanje podataka o ličnosti deteta u slučaju postupanja sa detetom N.J. - navodi inspekcija u odgovoru za naš portal.

Kako dalje, kažu, budući da Prosvetna inspekcija nema ovlašćenja da kvalitativno procenjuje vaspitno-obrazovni rad, uputiće Predstavku na hitno postupanje Školskoj upravi gde će se zatražiti i stručno-pedagoški nadzor ove ustanove. Na kraju odgovora, iz inspekcije šalju i jaku poruku svim institucijama.

- S obzirom na to da se navodi roditelja deteta u predstavci odnose na diskriminatorno ponašanje direktora ustanove, inspekcija će zatražiti i delovanje Poverenika za zaštitu ravnopravnosti kako bi slučaj na koji su ukazali roditelji N.J. što pre dobio epilog u najboljem interesu deteta što, u ovakvim slučajevima, mora svim institucijama biti jedini cilj - poručuju oni na kraju.

Reagovao je i zaštitnik građana. Kako je saopšteno, Zaštitnik građana je iz medija saznao da se majka deteta obratila prosvetnoj inspekciji jer je privatni vrtić jednostrano raskinuo ugovor "zbog nemogućnosti kapaciteta ustanove da nastavi obrazovno-vaspitni rad sa detetom" i da je to treći vrtić koji iz aktivnosti isključuje ovo dete sa teškoćama u razvoju.

Nadležni sekretarijat ima rok od 15 dana da obavesti Zaštitnika građana o svim okolnostima i merama koje je preduzeo u vezi sa ovim slučajem.

(Telegraf.rs)

Video: Spektakl na nebu, veličanstveni defile i poslednja reč vojne tehnike u Batajnici

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Vaspitac

    24. mart 2022 | 21:41

    Podrška roditeljima dece sa smetnjama u razvoju . Naklon vaspitačima za posvecenost i profesionalizam u radu. Nista nije crno-belo pa tako ni problem o kojem se piše. Sistem pokušava da radi na dobrobiti dece, ali nažalost često na štetu i deteta i porodice. Počevši od kasnog prepoznavanja smetnji, roditeljskog ne prihvatanja da problem postoji( da su sve to samo faze) i do toga da stručna lica neadekvatno i neblagovremeno krenu sa adekvatnom podrskom(čekanje da dete napuni 5 god da bi dobilo dijagnozu). Nazalost, uspeh je moguć samo ako sve ove karike funkcionišu. A dete je u svemu najmanje krivo.

  • LaraCroft

    25. mart 2022 | 05:59

    I u prošlom članku o malom Naumu,a i sada samo filozofiranje i zataškavanje istine.I od strane roditelja,a i građana koji pojma nemaju kako se to kategorizuje i sve ostane u domenu "jadno dete,jadni roditelji.."Istina je sledeća,možda nije svakome lepa,ali je tako:ne postoji cveće i drveće u inkluziji,uvek će zdrava deca/bilo vrtić ili škola/ da budu ometana od strane deteta sa posebnim potrebama.Vaspitačice i učitelji nisu edukovani za rad sa njima,već sa zdravom populacijom.Za takvu decu postoje vrtići,dnevni boravci sa osobljem koje je edukovano za rad sa njima,gde su u okruženju koje isto ili slično njima.To nije nikakva diskriminacija,ustanove su njima prilagođene.Nekako nam je bolesno nametnuto da se prema takvim roditeljima mora biti beskrajno tolerantan,jer u suprotnom si "sram te bilo,đubre od čoveka i sl.Bude to da su onda i oni neka "osetljiva kategorija"Pa nije baš tako.

  • Majka deteta sa autizmom

    24. mart 2022 | 21:48

    Ima nas na hiljade u Srbiji. Jos je u vrtićima i nekako. Tek u skoli je inkluzija na niskim granama, nedostaju licni pratioci koje roditelji plaćaju iz svog džepa, ne postoje, cak ni posle 11 godina inkluzije, personalni asistenti. Sa punoletstvom, tj. zavrsetkom skolovanja deca postaju potpuno nevidljiva za sistem. Jedino Srbija u regionu jos uvek nema Zakon Roditelj-Negovatelj.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA