![Oplenac Oplenac](https://xdn.tf.rs/2022/02/15/oplenac-670x447.jpg)
"Sretenje slavimo zahvaljujući Šumadincima": Junačke grudi sa Rudnika terale su tuđinsku čizmu
U stvaranju moderne srpske države najveći značaj imala je Šumadija i ljudi sa tog područja. Sretenje - Dan državnosti Srbije, najveći državni praznik, slavi se u znak sećanja na dva centralna trenutka u kulturno-istorijskom identitetu Srba.
Tog dana 1804. godine započele su borbe protiv dahija i za oslobođenje od Turaka, a 1835. i za uspostavljanje ustavnosti kada je u Kragujevcu proglašen Sretenjski ustav.
Nepobitna je istorijska činjenica da su Šumadija i njen "krov", Rudnik, iznedrili velike oslobodilačke pohode i u Prvom i u Drugom srpskom ustanku, bez kojih ne bi bilo ni donošenja Ustava dvadesetak godina kasnije jer su severni obronci planine doprineli slamanju okupatora u Prvom, a južni u Drugom ustanku.
- Šumadija je svakako geografski centar zbivanja na Sretenje. Prvi srpski ustanak i Ustav Knjaževine Srbije doneseni su u Šumadiji. Ustanak je izbio u Orašcu nadomak Aranđelovca, a Sretenjski ustav proglašen u Kragujevcu - podsetio je za RINU istoričar Momčilo Pavlović.
On objašnjava da su se Srbi tog doba pobunili ne zato što su odmah želeli nezavisnost i autonomiju već zato jer je poremećen jedan, kako kaže, ustaljeni sistem u kome su do tada živeli.
- Iako su Srbi u Austriji i 'od preka' uživali veći stepen autonomije, crkvene, kulturne itd., oni se nisu digli na oružje. Na oružje su se digli šumadijski narod i šumadijski svinjarski trgovci, kao i iskusni ratnici južno od Save i Dunava - napominje Pavlović.
Po njegovim rečima, ne treba mnogo da čudi zašto u Beogradu nije bilo ustanka jer tu 1804. i nije bilo mnogo Srba.
- Srbi su bili u zaleđini, na obroncima Šumadije. Ako uzmemo Orašac kao stajnu tačku, centralna zbivanja su se događala kada se digao narod sa Kolubare i Morave. Tada je napravljena osovina koja je pritiskala dahije u Beogradu. A opet, dahije su se iz Beograda kretale prema Rudniku, prema Hasan-pašinoj Palanci (Smederevska Palanka) i tu je došlo do opakih sukoba. Dakle, sve Šumadija - ističe istoričar.
Govoreći o opštim planovima i opštem stanju naroda uoči podizanja ustanka, on ukazuje na težak položaj ukupnog srpskog naroda krajem 18. i početkom 19. veka, navodeći da su istorija i geografija opredelile i sudbinu srpskog naroda.
- Dodirne tačke između Osmanskog (Turskog) i Habzburškog (Austrijskog) carstva dodirivale su se na granicama i područjima gde je živeo srpski narod. Delovi naroda živeli su čas u sastavu jednog, a čas u sastavu drugog carstva i važno je reći da su Srbi uzimali učešće i na jednoj i na drugoj strani, mada više na strani Austrije. Gledajući celinu naroda, otprilike polovina Srba živela je na jednoj, a polovina na drugoj strani - zaključuje Pavlović.
(Telegraf.rs)
Video: Novosađanka menjala grad za prostranstva Durmitora, sa konjem Bambijem krstari nestvarnim predelima
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Ginu jedni, profitiraju drugi
Ljudi iz tih krajeva dizali su ustanke, najviše ih je bilo u vojsci u Prvom svetskom ratu, u oslobodilackoj vojsci u Drugom, oni su oslobađali Beograd, Ljubljanu, Zagreb... I nažalost, mnogi su poginuli. A mnogo njih iz drugih krajeva bivše države bili su na suprotnim stranama, ali su na razne načine prešli na "pravu" kad je trebalo izvući korist, doći na pozicije.
Podelite komentar
Perke
Upravo tako- dok su se Gedze pitale, Srbija je bila neunistiva... kad su Srbi iz Krajine nacinili najveću nacionalnu izdaju '41 i podržale KP Hrvatske i copavog zlikovca umesto legitimne JVuO na čelu sa Drazom, sve je otislo u persun... Hrabra srpska vojska se na Zelengori' 45 borila do poslednjeg metka i coveka, izginuse skoro svi, ne zna im se grob i to je to... nema više Srba, mi danas smo danas bleda kopija kopije... Inace, ja sam Krajisnik, čisto da ne bude zabune...
Podelite komentar
Gile
Ja mislio da je dodik držao slovo
Podelite komentar