Krivolov teško dokaziv na sudu, na meti sve divlje vrste: Razlikuju se 2 tipa divljači, zakonom su zaštićene

Zbog nezakonitog ubijanja, trovanja i hvatanja u Srbiji godišnje strada 120.000 do 170.000 jedinki divljih ptica. Na meti krivolovaca su i druge životinjske vrste, najčešće one retke i zaštićene, budući da donose i najviše profita na crnom tržištu.

Kako su za Telegraf objasnili iz Sektora za lovstvo "Srbijašuma", divljač je prirodno bogatstvo i imovina Republike Srbije koja se koristi pod uslovima i na način predviđen zakonskim i podzakonskim aktima.

Preporučujemo

- Sve aktivnosti suprotne od propisanih aktivnosti kojima se uređuje lovstvo i gazdovanje divljači podrazumevaju krivolov - navode oni.

Navode i da imaju svoje službe koje često obilaze teren, odnosno prostor gde obitava različita vrsta divljači.

- JP "Srbijašume", kroz stalno prisustvo na terenu, angažovanjem stručne i lovočuvarske službe nastoji da smanji krivolov. S tim u vezi, u našim lovištima je tokom prethodne godine bilo sporadičnih slučajeva krivolova, pri čemu je počinilac uglavnom NN lice, imajući u vidu da krivolovci kada shvate da su ugroženi, ostavljaju za sobom odstreljenu divljač koja bi ih povezala sa delom. Na taj način je na sudu teško dokazati vezu između lica i pronađene odstreljene divljači ili delova divljači.

Dalje, objašnjavaju da ne postoji posebna vrsta divljači koja je napadnuta od strane krivolovaca, već je krivolov zabeležen kod svih vrsta, uglavnom krupne divljači, poput jelena evropskog, divlje svinje, srneće divljači.

Inače, divljač je u vlasništvu države, zbog čega je i zaštićena.

- Potrebno je razlikovati dva termina zaštite divljači: trajno zaštićene vrste divljači i lovostajem zaštićene vrste divljači. Trajno zaštićene vrste divljači (nelovne vrste divljači) zaštićuju se trajnom zabranom lova, dok se lovostajem zaštićene vrste divljači (lovne vrste divljači) zaštićuju zabranom lova u određenom periodu. Ministar nadležan za poslove šumarstva i ministar nadležan za poslove zaštite životne sredine sporazumno proglašavaju lovostajem zaštićene vrste divljači - navodi se.

Foto: Tanjug/Nenad Mihajlović

Kazne predviđene za krivolov su definisane Zakonima i Pravilnikom o visini štete za bespravno ulovljenu ili na drugi način uništenu divljač, u zavisnosti od vrste divljači, trofejne strukture, kao i statusa zaštite divljači.

Podsećamo na slučaj iz decembra, kada je Tim za borbu protiv krivolova iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS), istraživao nezakonito hvatanje, posedovanje i trgovinu divljim pticama pevačicama na jugu Srbije. Za svega tri dana pronađeni su dokazi za 34 slučaja kršenja zakona, a u tri navrata policijski službenici su postupali nakon prijava.

- Strogo zaštićene divlje ptice se u Srbiji decenijama masovno izlovljavaju uz pomoć klopki, mreža, lepkova i drugih zakonom nedozvoljenih sredstava. Hvatanjem živih ptica u prirodi posebno se ističu odgajivači divljih ptica pevačica. Mnogi odgajivači jedinke divljih zeba ukrštaju sa kanarincima i drugim srodnima vrstama, time praktikujući takođe zakonom zabranjeno "bastardiranje" - saopštilo je tada Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

(Telegraf.rs)