Branislav je sam napravio 12 vrsta rakije i 350 litara vina: Nije mu bilo dosta, pa je uzeo jabuke i stvorio najtraženiji prirodni lek (FOTO) (VIDEO)
Sa trideset ari voćnjaka i vinograda Branislav Mijatović iz Sovljaka u Mačvi ubrao je nekoliko tona jesenjih plodova. Na pedantno uređenoj i ograđenoj njivi na iskraju sela ima zasađenih čak 350 čokota vinskih i stonih sorti grožđa, što je najviše u ovom kraju gde nema velikih zasada vinograda.
Posebno mesto ima stara čuvena "Tamnjanika" od koje se pravi neprevaziđeno vino neodoljive arome. Tu su i stabla retkih starih sorti voća koje ne moraju da se prskaju herbicidima - jabuke zelenike, kožare, adžinke, petrovače, zatim kruške jeribosna, lubeničarka, pljuskača,takuša, onda kajsije, ruske džanarike, bele šljive, maline, jagode.

Sve što je rodilo, a ove godine je, kaže Branislav, i prerodilo, on je preradio. Ispekao je dvanaest vrsta domaće rakije i iscedio 350 litara vina koje još vri u drvenim buradima. Jesen je bila bogata, pa je Branislav imao i dosta posla koji su mu olakšale drvena stupa i cednica.
Ove stare sprave je 1938. godine napravio njegov deda Milan i uz malo održavanja funkcionišu i danas. U to vreme nije bilo miksera, supersecka i drugih električnih uređaja, nego se voće cedilo samo na ovaj način. Danas se ove sprave, osim kod Branislava, mogu videti samo u muzeju.
Pre nego što stupu i cednicu odloži do naredne godine, Branislav na dvorištu porodične kuće ovih dana prerađuje jabuke. I to ne bilo koje, već najcenjenije domaće - kolačare.

Od ovih kiselih jabuka iscediće oko stotinu litara soka, jabukovog vina i veoma traženog jabukovog sirćeta.
- Jabuke nisu prskane, sočne su i imaju dosta šećera. Moraju da budu zdrave i ja ih prvo dobro operem u drvenom koritu. Onda ih nožem sečem na polutke i ubacujem u stupu gde se dobro istucaju i zatim prebacim u cednicu. Poslednja kap soka se iscedi pomoću ove sprave - kaže Branislav.
Sok jabuke je osnovni proizvod koji preko zime može da se održi samo pasterizacijom, a kontrolisanom fermentacijom može da postane vino ili sirće. Kompletnu tehnologiju Branislav je naučio iz stručne literature, a posebno se trudi da ne omane kod jabukovog sirćeta. Na ovaj način proizvedeno, sasvim prirodno i bez ikakvih dodataka, sirće od kolačara je još delotvornije u snižavanju povišenog šećera i holesterola.

- Da bi se napravilo jabukovo vino ili sirće nema naročito puno posla, ali je potebno voditi računa o temperaturi prostorije u kojoj se sok čuva dok traje vrenje. Najbolje je da temperatura bude 18 stepeni. Prvo pretakanje je posle 15-20 dana, a drugo posle šest nedelja. To znači da ću oko Nove godine imati jabukovo vino. Za jabukovo sirće odvojiću oko 20 litara i za njega je dovoljno samo prvo pretakanje i onda se pusti da bakterije koje se talože odrade svoje. Otprilike posle Božića dobija se sirće - nastavlja Mijatović.

Iako bi svoj hobi mogao da pretvori u unosan posao, Branislav o tome nije ni razmišljao.
- Nema cenu nešto što se radi iz ljubavi. Razdeliće se sve do naredne godine, ne brinem o tome. Volim da poklonim i najviše uživam kada prijatelji i rođaci dođu u goste, probaju rakiju ili vino i traže još jednu čašicu. A kada supruga Snežana i ja krenemo na slavu, svadbu ili neko drugo veselje, normalno je da ćemo na poklon poneti nešto iz našeg podruma - dodaje na kraju Branislav.
(D. Grujić)
Video: Vučić: Ogromno interesovanje mladih za stambene kredite, do 15 sati 1.167 prijava
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Realno
Bravo ćale!
Podelite komentar
Dr.
Svaka čast domaćine ! 👍
Podelite komentar
Rade
Živi i zdrav da si , ali mani se tradicije predaka i svaštarenja. Promeni sorte , površinu uvećaj na 30 ( ali jutara ),vidi kako se to radi na severu države ! Modernizuj i zaposli okolinu ,bez toga nema napred centralnom delu !!
Podelite komentar