Za mesec jul Srbe vezuju mnoga verovanja: Evo šta čeka osobe rođene u ovom mesecu
Jedan od najtoplijih meseca u godini, jul, prema narodnom verovanju onima rođeni u njemu donosi posebne osobine i sklonosti.
Juli se kod Srba, kao i kod nekih slovenskih naroda, naziva još i "ilinski mesec", "gorešnjak", "žarki" i "žetvar", kao i u starosrpskom.
Kod Hrvata se naziva "srpanj", a na Slovenačkom "mali srpan". Na staroslovenskom i srpskom "červen", na staroruskom "červenj", a kod Čeha "červenec". Na ukrajinskom i beloruskom "lipenj", što je slično poljskom "lipjec".
Dok nisu čuli za Julija Cezara i rimski kalendar, Srbi su ovaj mesec zvali gorešnjak, žarki, žetvar, srpanj. Leto je u toku, a vrućine u punom jeku.
Osobe rođene u ovom mesecu biće sklone dobrim delima, razumne, pravdoljubive i zbog toga omiljene kod poštenih i dobrih ljudi. Kao i samo leto, koje svi vole i u njemu uživaju, i julska deca su voljena i imaju sreće u ljubavi. Brzo se naljute, ali ih ljutina brzo i prođe. Najviše sreće imaće u julu i avgustu, ali narod kaže da treba naročito da se čuvaju groma. Sklone su bolestima grudi i zuba.
Ovo je mesec u kome se sabira glavno, hlebno zrno, po čemu je jul nazvan žitnim mesecom.
Po narodnom predanju sveti Petar je, žanjući i noću pšenicu, palio lile da bi bolje video, pa se u spomen toga do danas očuvalo paljenje lila uoči Petrovdana i Ivanjdana. Zapravo je najveći deo svetkovina u ovom mesecu posvećen najvažnijim poljoprivrednim radovima, pre svih žetvi. Jul je mesec najvećih pripeka i nesnosnih žega.
U ovom mesecu su i dvoje od petoro ognjevitih svetaca, kako ih naš narod naziva, i to sveti Prokopije i Ognjena Marija.
Po vatrama koje su nekada paljene po brdima, dajući u noći divan odsjaj, ivanjdanske vatre su nazivane ivanjski kresovi.
Zbog ovih vatri je sam sveti Jovan, kum Božiji, nazvan Jovanom Svitnjakom. Jer, ovo je praznik rođenja i to praznik koji je smatran tako velikim da po narodnom predanju i samo sunce na nebu tri puta zastane i zaigra ovog dana u znak poštovanja.
Ovi kresovi, kao i oni petrovdanski, nazivani su u narodu kresovi vinski jer se tada iz predostrožnosti, da na letnjoj jari ne sagori rod, nije ulazilo u vinograde.
Naime, svaka vrsta diranja i otvaranja zemlje izlagala je jarkom suncu i ono malo vlage što je u njoj sačuvano, a ta isparenja su izazivala plamenjaču.
(Telegraf.rs/Srbiju volimo)
Video: Gužve na hrvatsko-srpskoj granici: Kilometarske kolone
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.