Obnovljena Golubačka tvrđava otvara svoje kapije za posetioce (FOTO)
Radovi na obnovi Golubačke tvrđave biće završeni do kraja septembra, u aprilu će biti otvoreno spoljno utvrđenje, a očekuje se da kompletna tvrđava bude otvorena za posetioce od marta ili aprila 2019. godine.
KO ČUVA NAŠE KULTURNO NASLEĐE: Golubačku tvrđavu obnavlja EU! (VIDEO)
Direktorka Tvrđave Golubački grad Iskra Maksimović ističe da je tokom 2017. Golubac imao 61.000 posetilaca, ali da zapravo turisti nikada nisu imali mogućnost da uđu u samu tvrđavu iz bezbednosnih razloga.
Ona je u izjavi Tanjugu rekla da će donji deo - takozvane Dunavske kule i plato biti dostupni svim posetiocima, dok će kule 6 i 7 - odbrambene kule na obroncima planine biti pristupačne samo pojedinim kategorijama, ali će se potruditi da ih ostalim turistima približe uz pomoć savremene tehnologije.
![](https://xdn.tf.rs/2018/01/04/golubac-golubacka-tvrdjava-1-830x0.jpg)
Vizitorski centar u podnožju tvrđave zadržaće funkciju koju ima sada - levi blok je kafeterija koja će biti upotpunjena terasama, dok u desnom bloku ostaju info desk, suvenirnica i izložbena postavka sa arheološkim nalazima pronađenim u Podgrađu tvrđave koji pružaju opštu sliku svih civilizacija koje su živele na tom prostrou.
Maksimović kaže da planiraju i da Palata bude muzejski prostor, ali da im predstoji da osmisle koncept izložbe pošto je mnogo predmeta pronađeno koji svedoče o životu u tvrđavi. Manja izložba će biti i u prvoj kuli pored ulaza.
![](https://xdn.tf.rs/2018/01/04/golubac-golubacka-tvrdjava-4-830x0.jpg)
Na Golubačkoj tvrđavi od 2014. godine izvode se kompleksni konzervatorsko-restauratorski radovi uporedo sa arheološkim istraživanjima, a cilj je, prema rečima arhitekte Dragoljuba Todorovića, da tvrđava bude kompletno dostupna posetiocima što do sada nije bio slučaj zbog samog terena na kome se nalazi, ali i magistralnog puta koji je prolazio kroz nju.
U unutrašnjem utvrđenju radi se potpuna obnova svih elemenata - kula i bedema, dok se u spoljašnjem utvrđenju radi delimična restauracija ili konzervacija.
Veliki deo poslova je, prema rečima Todorovića, završen, ali predstoji dosta toga da se uradi na spoljašnjem i priobalnom delu utvrđenja.
Fascinacija tvrđavom Golubac traje još iz vremena kada je podignuta, što se vidi i iz zapisa srednjovekovnih putopisaca, pre svega zbog mesta na kome se nalazi - na ridanskoj litici iznad Dunava, na ulazu u Ðerdapsku klisuru.
![](https://xdn.tf.rs/2018/01/04/golubac-golubacka-tvrdjava-2-830x0.jpg)
- Da je u pitanju strateški važno mesto prepoznali su još Rimljani i u blizini tvrđave i ispred nje našli smo ostatke rimskih objekata i početak đerdapskog puta - kaže arheolog Marina Bunardžić.
Istraživanja tvrđave Golubac započeta su, podsetila je ona u razgovoru za Tanjug, u drugoj polovini 20. veka i tada se prikupilo dosta podataka o Palati i kuli uz Palatu, Topovskoj kuli, nekim objektima na ulazu u tvrđavu i o zgradama koje se nalaze na mestu na kojem je danas Ðerdapsko jezero, koje su potopljene.
- Radovima započetim 2014. godine te podatke smo dopunili i neke stvari definisali, a jedna od njih jeste ko je podigao tvrđavu. Iako se u izvorima spominje kao mesto gde stoluje jedan ugarski velikaš, 1335. godine, postojala je dilema među istrazivačima da li je to ipak srednjovekovna gradnja srpske države ili ugarske - istakla je Bunardžić.
Radovima sprovedenim tokom 2017. ta dilema je otklonjena jer je u najstarijem sloju porušenih objekata iznad Donžon kule pronađena velika količina fresaka što bi bio jedan od argumenata da je osnova tvrđave na litici ipak srpska srednjovekovna.
![](https://xdn.tf.rs/2018/01/04/golubac-golubacka-tvrdjava-6-830x0.jpg)
Arheološkim radovima, započetim 2014. koji prate obnovu i revitalizaciju tvrđave, istražen je deo Podgrađa, ulazna partija i najstariji deo tvrđave koji se nalazi na ridanskoj litici, takozvani Gornji grad.
Otkriveno je da je Gornji grad bio gusto izgrađen, pronađen je veliki broj objekata, a Bunardžić se nada da će tokom zime biti izvršena njihova konzervacija.
- U Gornjem gradu smo definisali da je život u turskom periodu bio mnogo razvijeniji nego što se smatralo, jer većina objekata je obnovljena i utvrdili smo da je vojska tu boravila mnogo duže nego što se pretpostavljalo - pojasnila je ona i dodala da je Golubac bio veoma važan turskoj imperiji zbog čega se tu razvilo i civilno nasilje.
Arheološki su istražene sve kule, utvrđena njihova spratnost, objekti unutar njih, definisano je kako su one izgledale što je veoma važno zbog njihove obnove i rekonstrukcije.
![](https://xdn.tf.rs/2018/01/04/golubac-golubacka-tvrdjava-7-830x0.jpg)
Ranije se samo pretpostavljalo gde se nalazila Glavna kapija, sada je to potrđeno, a Bunardžić navodi da je bilo važno pronaći podatke o širini i visini kapije kako bi ona bila obnovljena.
- Definisali smo da je u takozvanom spoljnom utvrđenju sigurno bila luka i u turskom i u srednjovekovnom periodu. Znamo iz izvora da je po hiljadu turskih šajki ovde zimovalo. Ostalo je da tokom 2018. godine istrazimo unutrašnju kapiju Donjeg grada, prilaz ka Palati i time potpuno definišemo samu tvrđavu - rekla je ona.
U Podgrađu, u kome je prema zapisima Evliea Čelebije bila turska varošica Golubac, takođe je sprovedeno istrazivanje u mnogo većem obimu nego što je planirano i pronađeni su predmeti koji pripadaju bronzanom i gvozdenom dobu, zatim značajni objekti iz rimskog perioda, opeke legije Četvrte flavije koja je držala Singidunum pa čak i freskoslikarstvo iz rimskog perioda.
Dve kule u Gornjem gradu, od kojih je jedna u srednjem veku imala kapelu, bile su u nekom trenutku magacin za hladno naoružanje pa Bunardžić kaže da su prebrojali oko 6.800 strela, a iz izvora se zna da je jedno selo u blizini prozvodilo 10.000 strela godišnje.
![](https://xdn.tf.rs/2018/01/04/golubac-golubacka-tvrdjava-9-830x0.jpg)
Iz poznih perioda otkriveni su tragovi o topljenju puščanih zrna i Bunardžić ističe da ni na jednoj našoj tvrđavi nisu očuvani dokazi o dovijanju civilnog i vojnog života kao na Golubačkoj.
Ona kaže da je možda ponajbolje očuvan objekat u toj celini turski amam, jedan od najstarijih u Srbiji koji je odmah po osvajanju Golupca sagradio Kodža Mehmed paša, veliki turski vojskovođa, zastitinik naučnika i pesnik.
- Imamo srehu što smo mi narod neposlušan i što naredba kneza Miloša da se poruše svi turski objekti, nije izvršena, skinut je samo krov, i što je kamenolom prekoputa tvrđave zahtevao da se poravna Podgrađe i preko amama je bio betonski hangar koji ga je sačuvao. Postoje planovi da se amam obnovi što bi bila lepa dopuna savremenom Vizitorskom centru gde možemo da popijemo espreso , a ovde bi bilo divno da popijemo šerbet - rekla je Bunardžić.
![](https://xdn.tf.rs/2018/01/04/golubac-golubacka-tvrdjava-11-830x0.jpg)
Golubačka tvrđava je prepoznatljiva i po Donžon kuli koju Feliks Kanic naziva Šešir kulom zbog njenog oblika.
- Vezane su razne legende za Donžon kulu zbog njenog oblika. Koliko god da je građena kao poslednja odstupnica i poslednja odbrana gde se povlači posada kada je sve osvojeno, moramo se potriditi da ona bude dostupna svima, jer je pogled sa nje na Dunav i Ðerdap jedinstven doživljaj - istakla je Bunardžić, arheolog u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture.
Bunardžić za kraj naglašava da je Golubačka tvrđava, uz Belog anđela iz manastira Mileševa, Studenicu i skulpture iz Lepenskog vira, znak Srbije i da predstoji izazov kako tvrđavu koja je građena da bude nedostupna i neosvojiva, učiniti je dostupnom svakom turisti.
(Telegraf.rs/Tanjug)
Video: Ciklon nad Jadranom
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Православац
Србија има толико историјских објеката која имају велику вредност и треба их реновирати. Свако место има неко своје обележје, када би се то све обновило и испитало Србија би била још посећенија и лепша за све.
Podelite komentar
dusica
Koje lepote
Podelite komentar