Ni gotovo tri decenije od "Oluje" ne znaju se grobovi svih nestalih

Ni posle 29 godina od Akcije "Oluja" ne zna se sudbina svih nestalih osoba. Hrvatska nije spremna da temu stavi na dnevni red, kaže predsednik komisije za nestala lica. Veljko Odalović ističući da nemamo pravo na zaborav. Predsednica Udruženja porodica "Suza" Dragana Đukić napominje da grobnice Srba koji je registrovao Haški tribunal još nisu ekshumirane, prenosi RTS.

Oko 2.000 Srba ubijeno je ili nestalo, a više od 220.000 je proterano u akciji "Oluja", koju je hrvatska vojska izvela od 4. do 7. avgusta 1995. godine.

Preporučujemo

Radmila Krstić je 5. avgusta 1995. poslednji put je videla oca. Tek deceniju kasnije saznala je da su ga sa još trojicom srpskih vojnika na rejonu Suvalska Međa, zarobili pripadnici Petog korpusa Vojske BiH, koja je tokom akcije "Oluja" bila podrška hrvatskim snagama.

"Tačno se vidi na snimku koji smo dobili nakon nekih desetak godina, šta se tu izdešavalo, da se odigrao takav zločin, odnosno nezapamćen masakr nad ta četiri poštena, pravedna borca", kaže Krstićeva.

"Mislim da imam pravo da saznam i da doznamo i dobijemo te posmrtne ostatke od naših najmilijih, da ih na dostojanstven način sahranimo", dodaje Radmila Krstić.

Više od 600 Srba bez poznatog groba

Još se traga za 623 Srba nestalih u "Oluji". Po evidenciji Udruženja "Suza“, među njima je najviše civila i žena.

Antiratna akcija u Zagrebu: Zločini u "Oluji" nesporni i odgovornost su Hrvatske

Povodom 29 godina od vojno-policijske operacije „Oluja” na centralnom zagrebačkom trgu održana je polusatna antiratna manifestacija kojom su organizatori izrazili saosećanje sa žrtvama rata, poručili da su zločini tada počinjeni odgovornost Hrvatske i zatražili procesuiranje počinilaca ratnih zločina.

Učesnici skupa članovi nevladinih organizacija podsetili su da najveći broj zločina nad građanima Hrvatske srpske etničke pripadnosti za vreme i posle operacije 'Oluja' nije procesuiran” i istakli da Hrvatska nije utvrdila činjenice o zločinima.

Ukazali su na to da sprovođenje Zakona o civilnim žrtvama rata pokazuje nejednak odnos prema žrtvama i da izostanak utvrđenih činjenica o okolnostima i razmerama stradanja tokom i nakon vojne operacije "Oluja“ onemogućava žrtve u sticanju prava iz zakona.

Predsednik Komisije za nestala lica kaže da ne postoji saradnja sa Hrvatskom jer ona nije spremna da temu nestalih osoba stavi na dnevni red.

Već dve godine nismo nijednom pozvani ni na jednu lokaciju. Neke lokacije u Hrvatskoj su poznate i verifikovane davnih godina. Mrtvačnice u Hrvatskoj su pune tela za koje ne znamo kome pripadaju. Niti možemo da odemo na lokaciju, niti se postupa po našim zahtevima, niti možemo da uđemo u mrtvačnice, naglaašva Veljko Odalović.

Predsednica Udruženja porodica "Suza" Dragana Đukić ukazuje na to da je nakon "Oluje" vršena sanacija terena, ubijeni Srbi su pokopani u zajedničke grobnice koje su registrovane od strane Haškog tribunala.

"Mnoge i danas nisu ekshumirane. Hrvatska kao članica EU jedina je zemlja u regionu koja ima registrovana grobna mesta, a ne ekshumirana ni nakon tri decenije. Zašto, samo zato što su u tim registrovanim grobnicama pokopani Srbi", ističe Đukićeva.

U odnosima Srbije i Hrvatske, pitanje nestalih jedno je od najspornijih, ali nije jedino.

Milojko Budimir, generalni sekretar Udruženja Srba iz Hrvatske navodi da svake godine desi od 400 slučajeva raznih napada na Srbe, na njihovu imovinu.

"Mi koji smo živeli na tim prostorima znamo da smo bili katastarski vlasnici zemlje, ali većina te zemlje nije bila upisana u sudske knjige. I sad oni pod izgovorom sređivanja tih knjiga, oduzimaju zemlju, prepisuju ih opštinama, a one ih daju drugima", kaže Budimir.

Za svega nekoliko dana hrvatske akcije "Oluja", proterano je oko 220 hiljada Srba, a skoro 2.000 ubijeno. Srbija i Republika Srpska 29-godišnjicu "Oluje" obeležiće sutra u Loznici.

(Telegraf.rs)