PAPA IPAK U SRBIJI: Hrvatski biskupi dovode 2013. Benedikta XVI u Niš!

Papa Benedikt XVI ipak bi mogao doći sledeće godine u Srbiju, na veliku proslavu obeležavanja 1700. godišnjice Konstantinovog edikta o slobodi hrišćana - koji je bio potvrda Galerijevog edikta donesenog dve godine ranije - a hrvatski biskupi bi u ovoj misiji mogli da imaju posebnu ulogu.

Kako piše uticajni hrvatski Večernji list, nedavni susret dvojice hrvatskih biskupa, požeškog monsinjora Antuna Škvorčevića i dubrovačkog monsinjora Mate Uzinića, sa patrijarhom Srpske pravoslavne crkve Irinejem u Beogradu, upravo to pokazuje.

"Patrijarh Irinej predstavio je i program proslave 1700. godišnjice Konstantinovog edikta o slobodi hrišćana i pripreme u Nišu i izrazio uverenje kako bi susret pape Benedikta XVI s drugim patrijarsima pravoslavnih crkava tom prilikom u Srbiji bio od velikog značaja za uspostavljanje odnosa poverenja i pomirenja među crkvama uopšteno, ali da u tom pogledu postoje određene teškoće te se nada, uprkos kratkom vremenu, da ih je još uvek moguće prevladati", javila je katolička agencija IKA, a spretno sročena formulacija da se "određene teškoće mogu prevladati" govori o tome da postoje velike šanse da se poglavaru Rimokatoličke crkve ipak uputi poziv, koji očekuje i sigurno ga neće odbiti.

Biskupi Škvorčević i Uzinić najdalje su otišli u dobrim odnosima s pravoslavnim episkopima u Hrvatskoj pa nije slučajno da su baš oni bili u delegaciji koja je, zajedno s beogradskim nadbiskupom monsinjorom Stanislavom Hočevarom, posetila srpskog patrijarha zbog obeležavanja ove bitne istorijske prekretnice religije koja je posledično postala dominantna evropska duhovna sila.

Biskup Škvorčević tako je patrijarhu Irineju naglasio svoj "bratski odnos sa slavonskim episkopom Savom te nastojanja da mu bude na pomoć u teškom stanju njegove eparhije", a biskup Uzinić prikazao je patrijarhu, kako javlja IKA, nastojanja u Dubrovniku oko izgradnje poverenja među vernicima dveju crkava, "što ne ide lako nakon razaranja Dubrovnika u nedavnom ratu, pri čemu ima veliko značenje molba episkopa Grigorija Dubrovčanima da oproste zlo koje im je naneseno, a jednako tako i njegova osobna molba upućena pravoslavnoj braći".

(Izvor: Večernji list)