Sigurno ne znate priču koja stoji iza dobro poznate slike: Kako je nastalo čuveno delo srpskog slikara Paje Jovanovića

Pavle Paja Jovanović jedan je od najboljih i najpoznatijih slikara srpskog realizma. Jedno od njegovih najboljih dela, tvrde stručnjaci, slika "Kićenje neveste" naslikana je u periodu od 1885.- 1886. godine.

Čudesna priča o novčanici koja je morala da bude zabranjena: Ideja Paje Jovanovića ilegalno je živela u narodu, dvojica su završila u zatvoru (FOTO)

Preporučujemo

Od 1935. godine, "Kićenje neveste" je u vlasništvu Narodnog muzeja u Beogradu. Posredstvom Ministarstva inostranih dela Kraljevine Jugoslavije, Narodni muzej otkupio je sliku od privatnog vlasnika u Londonu, a pre toga slika je sve do 1983. bila izložena u galeriji French Gallery u Londonu.

Paja Jovanović krajem XIX veka. Foto: Wikimedia Commons/Blic

VEDRA SA OBILJEM ETNOGRAFSKIH DETALJA

Slika je nastala u vreme kada je Paja Jovanović intenzivno putovao po Balkanu prve polovine osamdesetih godina 19. veka. "Vedra, folklorno živopisna, besprekorno slikarski izvedena sa obiljem etnografskih detalja, ovo delo je jedno od najboljih Jovanovićevih radova kako ovog perioda, tako i u celini. U širem kontekstu, ova slika Paje Jovanovića u sebi sadrži sve relevantne odlike poetike akademizma i prema tome je, zajedno sa drugim Jovanovićevim delima iz ovog perioda, presudno uticala na razvoj srpskog realističkog slikarstva krajem XIX veka", navodi se na zvaničnom sajtu Narodnog muzeja.

Široj publici nije poznato da postoji i druga verzija ove teme, iako se o njoj zna samo po opisu iz literature.

Slika se u literaturi pojavljuje i pod nazivima "Nevesta", "Kite mladu", "Oprema mlade" i predstavlja dve žene koje kite nevestu. Sa njihove leve strane naslikana je majka, koja sklopljenih ruku plače od radosti. Takođe su naslikana i ulazna vrata sa leve strane, na kojoj stoji devojka koja samo što nije zaplakala, dok se sa desne strane nalazila žena koja vodi devojčicu sa darovima ka nevesti.

Foto: narodnimuzej.rs

PRESLIKANE ŽENA I DEVOJČICA SA CVEĆEM

Tokom konzervatorskih ispitivanja, sprovedenih prilikom konzervatorsko-restauratorskih radova u Ateljeu za restauraciju umetničkih dela Narodnog muzeja u Beogradu 2009. godine, ustanovljeno je da ispod gornjih bojenih slojeva postoji potpisana prvobitna kompozicija sa istom temom. U završnoj varijanti, Jovanović je skratio format platna sa desne strane (za oko 7 cm), prostor enterijera je nešto izmenio, levu stranu kompozicije je u manjoj meri prepravio, a desni deo je potpuno preslikan: tri devojke koje sede i vezu na klupi naslikane su preko figura žene i devojčice koja nosi korpicu sa cvećem i stidljivo nevesti prinosi darove, piše na zvaničnom sajtu Narodnog muzeja u Beogradu.

STRASTVENI AVANTURISTA I SAKUPLJAČ STARINA

Jovanović je bio strastveni sakupljač starina, a krasila ga je i avanturistička priroda, pa je bio u stanju da krene na putovanja u egzotične predele, nekad i bez priprema, spontano - u trenutku kada prijatelja prati na voz. Paja je prvi put došao u Beograd 1910. godine, na poziv kralja Petra I.

Utiske o svom prvom susretu sa gradom za koji će ostati vezan zauvek, opisao je ovim rečima:

Seoba Srba, slika Paje Jovanovića. Foto: Wikipedia/Milicevic01

BEOGRAD KAO ZLATOM OBASUT

- Za malo dosade na granici - pregled carine i pasoša - bogato si nagrađen kada voz sa grmljavinom protutnji Savski most, a Beograd u zraku jutarnjeg sunca, kao zlatom obasut pojavi se pred tobom... Ali, po svoj prirodi Beograd je jedinstven između dve silne reke, grad je sazidan na strmoj steni, a na istoj visini sa gradom leži varoš sama, kao golemi zmaj. - Jest! sa gradom kao glavom i silnim trupom na grebenu".

Pored "Kićenja neveste", poznate su i njegove slike: "Seoba Srba", "Krunisanje cara Dušana", "Ženidba Dušanova", "Borba petlova", "Guslar", "Mačevanje", "Umir krvi" (Krvna osveta)…

Paja Jovanović je rođen u Vršcu 16. juna 1859. godine, a umro je u Beču 30. novembra 1957. godine. Kao što je želeo, urna sa pepelom preneta je i položena da počiva u voljenom Beogradu.

(Telegraf.rs)