Umrla Branislava Peruničić

J. V.
J. V.    
Čitanje: oko 4 min.
  • 0

Akademija nauka i umetnosti Bosne i Hercegovine obavestila je javnost da je danas u Sarajevu preminula Branislava Peruničić, istaknuta naučnica, profesor emeritus Univerziteta u Sarajevu i redovna članica ANUBiH-a.

Datum i vreme komemoracije i sahrane Branislave Peruničić biće naknadno objavljeni.

Ko je Branislava Peruničić-Draženović, dobitnica Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva, koja je u ovom izboru pobedila popularnog Čolu?

Branislava Peruničić-Draženović je emeritus profesor na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, na Odseku za automatiku i elektroniku i redovni član Akademija nauka i umetnosti BiH.

Završila je osnovnu školu u Beogradu, srednju školu u Kraljevu, a Elektrotehnički fakultet u Beogradu 1960. godine. Na Moskovskom energetskom institutu je 1969. godine odbranila titulu doktorskog kandidata tehničkih nauka. Doktorsku disertaciju je 1971. godine odbranila na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

Od 1962. godine radi na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Godine 1966. izabrana je za docenta, zatim 1972. godine u zvanje vanredne profesorke, a 1976. je izabrana u zvanje redovne profesorke na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

Uporedo s profesorskom karijerom, bila je naučna saradnica instituta Istraživačko razvojnog centra (IRCA) Energoinvesta i saradnica Instituta za računarske i informacione sisteme (IRIS) Energoinvesta. Do 1992. godine bila je predsednica Saveta za kompjuterizaciju Energoinvesta, članica Izdavačkog saveta Svetlost i delegat Saveta akademija SFRJ u komisiji za nauku.

U periodu od 1992. do 1998. godine živela je u Sjedinjenim Američkim Državama, gde je obavljala funkciju gostujućeg istraživača na A&M Univerzitetu u Teksasu do kraja 1992. godine, a zatim gostujuće profesorke na Univerzitetu u Illinoisu u Urbani, da bi od 1993. godine do 1998. godine bila na poziciji redovne profesorke Univerziteta Lamar u Teksasu. Godine 1998., vratila se na Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Sarajevu.

Kao gostujući istraživač boravila je na Teksas A&M univerzitetu u Teksasu i Grand Valley State University u Mičigenu, dok je kao gostujući nastavnik radila na sledećim američkim univerzitetima: Ilinois  u Urbani, Univerzitetu Lamar i Kentaki u Luisvilu.

Za dopisnog člana ANUBiH izabrana je 1987. godine, a za redovnog 2002. godine. Funkciju potpredsednice ANUBiH obavljala je u periodu od 2008. do 2011. godine.

Tokom svoje akademske karijere na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, koncipirala je i uvela mnogobrojne predmete i koristila originalne metode ocenjivanja i nastave. Bila je prodekan za nauku i predsednica upravnog odbora Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Izvela je 14 doktora nauka i mnogobrojne magistre nauka. Mnogi od njih su danas profesori u inostranstvu, a troje su članovi akademija nauka širom sveta.

Osnovala je bosanskohercegovački ogranak međunarodne organizacije inženjera elektrotehnika i elektronike IEEE koji je značajno pomogao studentima da se povežu sa kolegama iz sveta, a fakultetima u BiH da organizuju naučne konferencije prepoznate u međunarodnim naučnim krugovima.

Branislava Peruničić, zajedno sa istrazivačima iz IRCA Energoinvest i Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu: S. Zimonjić, B. Matić i Z. Pašić, između 1963. i 1967. godine, obavlja specijalističke studije na Institutu za probleme upravljanja Akademije nauka SSSR u grupi prof. Jemeljjanova, radeći na problemu stabilnosti, robusnosti i generalizaciji sistema sa promenljivom strukturom u prostoru stanja. Njen doprinos u razvoju sistema sa promenjivom strukturom sa kliznim režimim se može predstaviti kroz četiri ključna rezultata: (1) napravila je metodologiju za sintezu upravljanja kod multivarijabilnih sistema, (2) izvela je izraz za ekvivalento upravljanje u kliznim režimima, (3) našla je uslov da kretanje u kliznom režimu bude nezavisno od smetnji koje deluju na sistem koji je poznat po njenom imenu "Drazenovic's invariance condition " ili "matching condition"; (4) uvela je novi tip sistema sa promenjivom strukturom sa digialnim kliznim režimima zajedno sa njenim doktorantom Č. Milosavljevićem.

Plodovi saradnje IRCA Energoinvest, Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i Instituta za probleme upravljanja Akademije nauka SSSR rezultirali su doktorskim disertacijama A. Šabanović, M. Vujović, A. Salihbegovića, F. Bilalovića, O. Mušića, N. Šabanović-Behlilović, N. Hadžimejlić, Z. Bučevca i drugih.

U oblasti energetike, kroz njen istraživački rad u IRCA Energoinvest i Texas A&M University, USA, uvela je metodu bilinearnih formi za računanje snage, reaktivne snage, amplituda struje i napona, te merenje frekvencije u mreži elektroenergetskog sistema na osnovu uzoraka struje i napona. Razvila je novu metodu za određivanje mesta kvara na dalekovodu koristeći uzorke struje i napona. Takođe, uvela je metodu za analizu događaja u mreži elektroenergetskog sistema primenom neuronskih mreža. Udruženje CIGRE BH komitet dodelilo joj je nagradu za životni doprinos.

Tokom rada u kompaniji Energoinvest, učestvovala u razvoju prvog sistema za kontrolu procesa na Balkanu vodeći grupu koja je konstruisala dve elektromehaničke komponente sistema. Pred toga radila je na razvoju softvera za upravljanje i planiranje rada elektroenergetskih sistema gde je napravila algoritam za računanje protoka snaga i koordinaciju rada hidroelektrana i termoelaktrana.

Njenu bibliografiju sa 3.165 citata krasi: 4 objavljene knjige, 5 poglavlja u knjigama/monografijama, više od 50 radova u časopisima i žurnalima i više od 150 konferencijskih radova.

(Telegraf.rs / Depo. ba, Stav.ba)

Video: Preminula Slađana Milošević: Pesmama je rušila mnoge tabue, a izgledom je pomerala granice

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA