Ni nakon 15 godina Srbi u Hrvatskoj nisu dobili stanove, a ne zna se ni kada će

Stambeno zbrinjavanje bivših nosilaca stanarskog prava u Hrvatskoj zvanično se nalazi u ćorsokaku, zato što se proces koji je trebalo da bude završen pre gotovo 15 godina zaglavljen između tržišta nekretnina s jedne i zakonske obaveze države da nezbrinutima, pretežno Srbima, obezbedi krov nad glavom.

Dragana Jeckov, poslanica SDSS u hrvatskom saboru, navela je da država uz asistiranje Agencije za promet nekretnina kupuje stanove koje daje u najam bivšim nosiocima stanarskog prava, a oni imaju mogućnost njihovog otkupa. Međutim, u praksi to nije tako.

Preporučujemo

"Naime, državi je preostalo da obezbedi još 149 stanova, i to po zahtevima za stambeno zbrinjavanje koji su odobreni. Reč je o osobama koje imaju pravosnažno rešenje o dodeli stambenog prostora, ali se ono ne izvršava jer država, navodno, nema šta da im ponudi za useljenje", piše portal hrvatskog nedeljnika Novosti.

Pitanje je, kaže Jeckov, ima li dovoljno sredstava i ima li dovoljno raspoloživih i prihvatljivih stanova.

"Poseban problem je činjenica da država ne može biti tržišni takmac drugim privatnim i poslovnim subjektima, pa tako APN traži 27 stanova na potpomognutim područjima i 118 stanova iznad tog područja, u Zagrebu, Dubrovniku, Splitu, Puli... Tokom 2024. država je putem APN uspela prikupiti valjane ponude za šest stanova u Benkovcu i četiri stana u Kninu. Valjano je bilo još jedno građevinsko zemljište u Slunju. I to je sve. Ovim tempom nećemo rešiti problem narednih 50 godina", naglasila je Jeckov.

Ona je objasnila da situacija pogađa pripadnike srpske nacionalne manjine koji su pre rata bili nosioci stanarskog prava.

"Radi se o onima iz čijih su se samodoprinosa gradili stanovi. Tada je postojala svest kako su samodoprinosi načini finansiranja zajedničkih potreba. Očigledno je da država treba da unapredi postojeći model jer ne uspevamo rešiti problem i zadovoljiti pravdu više od 20 godina. Bivši nosioci stanarskog prava koji su odlučili da se vrate u Hrvatsku, njih 149, ne može više da čeka", poručila je Jeckov.

Sve ovo je moralo biti okončano zatvaranjem poglavlja 23. u pristupnim pregovorima za ulazak Hrvatske u EU – do 2011. Stambeno je zbrinuto ukupno 9.278 bivših nosilaca stanarskog prava, od toga je 7.602 s područja posebne državne zaštite i 1.676 iz ostalih krajeva.

Međutim, broj zahteva je puno veći, pišu Novosti.

(Telegraf.rs/Tanjug)