Osnovna škola trajaće 9 godina: U Hrvatskoj negoduju, predškolsko se pojačava

Predlog odluke Nacionalnog kurikuluma predškole u Hrvatskoj, kojim se od 2025. godine namerava uvesti devetogodišnja škola, izazvao je pretežno kritike u javnoj raspravi u kojoj se javili brojni stručnjaci u tom području, tražeći njegovo povlačenje jer smatraju da je manjkav, štetan i nesprovediv.

Reč je o predlogu Ministarstva nauke i obrazovanja kojim se od iduće godine namerava uvesti devetogodišnja škola, ali ne uvođenjem novog, 9. razreda, već utrostručenjem preškolskog broja sati. U planu je obaveznu satnicu predškole povećati sa sadašnjih 150 do 250 sati na 700 sati kroz čitavu pedagošku godinu pre upisa deteta u osnovnu školu, po uzoru na evropske zemlje.

Preporučujemo

"To je nužno učiniti jer postojeći program predškole u Hrvatskoj sadržajem i trajanjem ne zadovoljava standarde očekivanih kompetencija dece koja ga pohađaju", stoji u uvodu odluke MZO-a.

Modernizacija predškolskog programa

Pojašnjavaju da, iako obavezan, predškolski program u Hrvatskoj ne ulazi u Eurydiceovu statistiku te se ne računa kao početak obveznog obrazovanja u Hrvatskoj, za razliku od zemalja članica EU-a (Švedska, Finska i Litvanija) koje imaju takav oblik obrazovanja.

"Modernizacijom i novim konceptom predškolskog programa, Hrvatska će imati devetogodišnje obvezno obrazovanje", dodaje se u dokumentu.

Predlog dokumenta je u javnoj raspravi koja je završila 15. maja i sakupila 155 komentara, a najviše se istakao komentar Zadruge Sidro – roditelji u zaštiti prava deteta u dečjem vrtiću koja je na svojoj platformi okupila u neformalnu radnu grupu veliki broj stručnjaka – naučnika, profesora i praktičara.

Prostorni i kadrovski nedostaci

U opsežnom komentaru zahtevaju da se predlog povuče i da se "na mogućem tragu predloga Nacionalnog kurikuluma predškole iz 2017. godine, a temeljeno na naučnim činjenicama i istraživanjima, uz uključivanje visokokvalitetnih stručnjaka iz ovog područja, izradi dokument koji će biti kvalitetna okosnica programa predškole".

Ukazuju na manjkavost i neprimerenost predloženog dokumenta, ističući da je ovakav predlog sadržajno neprihvatljiv i neprovediv.

"Neprovedivost se očituje u prisutnim materijalnim, prostornim, smeštajnim i kadrovskim nedostacima, koja uprkos planiranim ulaganjima određenih sredstava, ne mogu biti pravovremeno rešena”, stoji u argumentima platforme koja upozorava da je finansiranje u nadležnosti jedinica lokalne samouprave pa je nemoguće osigurati iste savete.

Nesklad s dosadašnjom filozofijom

Protive se ideji da se devetogodišnjem obveznom obrazovanju pristupi mehaničkim pripajanjem poslednje vrtićke godine školi i smatraju da bi to trebalo ostvariti dodavanje devete godine završetku postojećeg osnovnoškolskog obrazovanja.

Drže i da predlog odluke počiva "na nizu nenaučnih polazišta te obiluje kontradiktornim tvrdnjama".

"Vidljivo je da se u kreiranju teksta nije vodilo savremenim spoznajama o detinjstvu, detetu kao i učenju i razvoju deteta rane i predškolske dobi", smatra platforma.

"Predlog novog Kurikuluma predstavlja ne samo terminološki, već i idejni obrat koji je u neskladu s dosadašnjom filozofijom pristupa razvoju deteta rane i predškolske dobi. Poglavlje vrednovanja posebno zabrinjava, jer je gotovo u potpunosti usmereno na motivaciju dece putem spoljnih stimalansa i ukazuje na nerazumijevanje cjelovitosti bića”, poručuju stručnjaci.

Iako pozdravljaju tačku o odgajatelju kao ključnom stručnjaku u realizaciji kurikuluma, upozoravaju na nedostatak stručnjaka za realizaciju kako redovnih predškolskih programa, tako i same predškole.

Zadruga Sidro pokrenula je i peticiju koja ide u smjeru zaustavljanja prijedloga kurikuluma, a dosad su prikupili više od 2200 potpisa. U javnoj raspravi njihov komentar, ujedno i tekst peticije, nebrojeno puta je citiran, uz napomene da se slažu u potpunosti sa sadržajem.

U raspravu se uključio i Grad Zagreb, tj. pročelnik gradskog ureda za obrazovanje Luka Juroš koji je pozdravio proširenje obveznog obrazovanja na devet godina, uz upozorenje da za predloge u dokumentu u Hrvatskoj ne postoje materijalni, kadrovski i prostorni uvjeti.

Grad Zagreb za odgodu kurikuluma

Zbog toga Grad Zagreb predlaže da se donošenje kurikuluma odgodi dok se ne promeni Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju na način da osigura državno financiranje prostornih uslova i provedbe devetogodišnjeg obveznog obrazovanja, uključujući i jednake plate odgojitelja i drugih radnika za sve dječje vrtiće.

U raspravi se javila i Hrvatska psihološka komora te Hrvatsko pedagogijsko društvo koji takođe traže povlačenje dokumenta.

"Dokument sadrži vaspitno obrazovna očekivanja koja nisu u skladu s razvojnim sposobnostima, potrebama ili interesima dece u dobi pred polazak u školu. Da je tome tako dokazuju i delovi kurikuluma koji se originalno nalaze u različitim kurikulumima škole, kao što je npr. slučaj s opisom sadržaja iz područja matematike koji je direktni citat kurikuluma škole", navodi komora.

(Telegraf.rs)