Popis stanovništva u Crnoj Gori važniji od formiranja Vlade

Predstojeći popis stanovništva u Crnoj Gori je prvi slobodni popis od 1931. godine i kao takav je važniji od formiranja vlade, istakao je istoričar i docent na Filozofskom fakultetu u Nikšiću Aleksandar Stamatović.

Stamatović je u intervjuu za podgorički portal Borba naglasio da se po prvi put od 1945. godine doktrina i praksa crnogorske nacije ljulja, jer nema sile na kojoj je nastala, zbog čega DPS i sateliti insistiraju da popis treba sprečiti, odložiti ili iz njega izbaciti tzv. identitetska pitanja.

Preporučujemo

Prema Stamatoviću, popis će pokazati mnogo veći broj Srba u Crnoj Gori i to će sa sobom proizvesti brojne promene u državi. Dodaje da srpski jezik odmah mora postati službeni, ukoliko bude većinski. "Uz ovo bi išao čitav paket pitanja simbola, promena školskih programa, zapošljavanja Srba u vojsci, policiji, sudstvu, tužilaštvi i sl", ukazao je Stamatović. On je podsetio da je prvislobodni popis u Crnoj Gori sproveden daleke 1931.godine u tada Kraljevini Jugoslaviji, a popisno pitanje koje se odnosilo na etničku pripadnost je bilo tog tipa, da li je popisani Jugosloven ili ne.

"Konkretno, to je značilo da li neko pripada jugoslovenskom narodu ili nacionalnim manjinama? Ovaj popis direktno negira priču da je posle 1918. godine izvršeno posrbljavanje Crnogoraca i putem popisa. Svi ostali popisi od 1948. godine bili su u nedemokratskim uslovima, kada su komunisti već stvorili crnogorsku naciju, i imali čitav set represivnih i podsticajućih mehanizama da doktrina o ovoj naciji zaživi. I popisi u postkomunističkom periodu od 1991.godine takođe su samo delimično bili slobodni. Ovaj popis označava početak jedne nove epohe, u kojoj će se čovjek-pojedinac slobodno izjasniti o svojoj nacionalnoj pripadnosti. Po meni, popis je važniji od formiranja vlade, mada ako se odloži, ovo može opet biti povezan proces u nizu segmenata", naveo je Stamatović.

Na konstataciju da su snage bivšeg režima već pokrenule kampanju protiv popisa i pitanje šta se iza te kampanje krije, Stamatović kaže da je "ulazak demokratije u Crnu Goru od 30. avgusta 2020. godine oteo snagama bivšeg režima polugu moći i prisile.

"Deo medija je oslobođen. Ljudi se osećaju slobodnijima. Mit o nesenjivoj vlasti i moćnicima je srušen. Suštinski je poruka jednostavna i laka. Sa nama, tj.DPS i satelitima svi popisi su bili slobodni i kvalitetni. Bez nas na vlasti, puj-pike, više ne važi. Ovo je nedemokratsko društvo, čim su Srbi dobili mogućnost da ih je više putem slobodnog popisa. To treba sprečiti, ili odlaganjem popisa, ili izbacivanjem tzv. identitetskih pitanja", rekao je Stamatović.

Istakao je da se prvi put od 1945. doktrina i praksa crnogorske nacije se ljulja, jer nema sile na kojoj je nastala. Upitan kakve rezultate popisa očekuje, Stamatović kaže da očekuje mnogo veći broj Srba.

"Narod se oslobodio. Više nema ucena. Uz to treba sprovesti snažnu kontrolu rezultata popisa po identitetskim pitanjima, čitavim mehanizmom prebrojavanja rezultata kao na izborima, i te rezultate odmah objaviti, ne dozvolivši da se oni "kisele u buretu" i onda menjaju...", rekao je.

Na pitanje imali srpski narod u Crnoj Gori strategiju šta nakon popisa, Stamatović sa žaljenjem konstatuje da "politička i kulturna elita srpskog naroda u Crnoj Gori tu luta i improvizuje".

"Biću jasan. U opciji koju ste naveli, srpski narod treba da traži ustavne promene, po kojima Crna Gora treba da bude država naroda, a ne građana. U okviru toga paketa bi se izbrisale i odrednice o povlašćenom statusu manjina na izborima, koje su nastale kao nakazno političko čedo koalicije Milo Đukanović-Ferhat Dinoša, kada je Đukanović 1997. krenuo u apsolutno osvajanje vlasti. Ako srpski jezik bude većinski, on odmah mora postati službeni. Uz ovo bi išao čitav paket pitanja simbola, promena školskih programa, zapošljavanja Srba u vojsci, policiji, sudstvu, tužilaštvu i sl.", naveo je Stamatović.

(Telegraf.rs)