Vladika Jovan: Jasenovac je istinska svetinja
U sećanju na jasenovačke žrtve, ključni trenutak bio je obnova crkve, "jer je prva značajna žrtva u Jasenovcu bila upravo ona", izjavio je vladika slavonski Jovan u intervjuu za "Politiku".
Vladika slavonski Jovan je, povodom 13. septembra, kada Srpska pravoslavna crkva obeležava dan jasenovačkih novomučenika, podsetio da je ispočetka paljenje sveća u Donjoj Gradini i kod betonskog cveta bilo jedini način sećanja na Jasenovac, ali da je brzo počela "manipulacija jednim apstrahovanjem".
Prema njegovim rečima, spomen-područje Jasenovac, napravljeno 1966. godine, donekle je doprinelo daljoj manipulaciji sećanjem, jer su na betonskom cvetu Bogdanovića ispisani stihovi Ivana Gorana Kovačića, "za koje nije jasno na koga se odnose, a i sam cvet je apstraktna poruka bez jasnog značenja", dodaje episkop pakračko-slavonski.
"Međutim, kreće obnova crkve i septembra 1984. godine patrijarh srpski German sa sedam arhijereja osveštava crkvu. To je bio najveći skup posle Drugog svetskog rata u Jasenovcu, do dan-danas se tamo nije skupilo toliko ljudi. To je označilo radikalnu promenu u načinu sećanja, jer crkva daje identitet većini jasenovačkih žrtava", naglasio je vladika.
Vladika se prisetio reči patrijarha Germana, da praštati moramo, ali zaboravljati ne smemo, a osvrnuo se i na reči vladike Nikolaja posle Drugog svetskog rata koji je rekao da tri stvari Srbi moraju da rade – da se ne svete, da se sećaju i proslavljaju svoje žrtve, i treće, da objavljuju celom svetu ono što se njima desilo.
"Nažalost, mi smo i u prvom, i u drugom, i u trećem uspeli polovično", ocenjuje vladika.
Vladika konstatuje da od 1984. godine postoji crkva u Jasenovcu, koja je od 2000. godine manastir i koja je zadobila svepravoslavni značaj, što potvrđuje i dolazak carigradskog patrijarha pre pet godina u Jasenovac, kao što u njega neprekidno dolaze i episkopi i sveštenici iz svih pravoslavnih krajeva – iz Rusije, Ukrajine, Poljske, Češke.
Kako izgleda suživot u Jasenovcu
Na pitanje kako izgleda suživot u Jasenovcu, na području koje pritiska teško nasleđe, vladika slavonski kaže da manastir, pre svega, čini ono što je osnovno, moli se bogu, a Jasenovac proslavlja žrtve, "čini sećanje na njih živim i onim što je osnovno srpsko sećanje, a to je liturgijsko sećanje."
"Koji je muzej sačuvao kosovski zavet? Nijedan. Sačuvale su ga crkva i gusle. I Njegoš, kada ga je uobličio u Gorski vijenac. I dan-danas ljudi prvo pale sveće za jasenovačke žrtve. Tako su činili i 1945. Niko od njih ne drži govor kod betonskog cveta, niti to oseća kao nešto važno. U Jasenovcu je podignut hotel u koji je utrošeno mnogo više nego u spomen-područje, kako bi imalo gde da se jede posle komemoracije", ukazuje vladika.
To je, prema njegovim rečima, primer kako ne treba.
"Primer kako treba je ovo: niko nikada nijednu zlu reč nije čuo ni na čiji račun, već se tu proslavljaju novomučenici. Stalno ponavljam: naši 'znalci' znaju ime svakog zločinca u Jasenovcu, a prosečan srpski intelektualac ne zna ime nijedne žrtve tog logora. To je kao da za Svetog Georgija proslavljamo Dioklecijana i pričamo sve vreme o Dioklecijanu, koji ga je ubio. To je morbidna perspektiva", rekao je vladika.
Pokušaji da se objedine podaci o žrtvama
Posle rata, u nekoliko navrata, Crkva je tražila od parohija, eparhija i manastira da popišu žrtve na svom području, a vladika dodaje da je to rađeno više puta, ali se tek sada nastoji da se objedine podaci.
"Nas je u mnogo čemu onemogućio ovaj poslednji rat, jer je tad trebalo da crkva uradi svoje, a svakako i država, koja je na tome manje radila. Međutim, hvala bogu, postoji Muzej žrtava genocida, koji već godinama vrši reviziju spiskova žrtava i neprekidno dodaje nova imena. Neka i briše ako se ponavljaju. Ipak, za taj rad treba novca i stručnjaka", napominje vladika.
Na pitanje, ima li dijaloga i susreta o Jasenovcu između velikodostojnika SPC i Rimokatoličke crkve, vladika kaže da je dijalog o Stepincu bio upravo to, kao i da Jasenovac leži u odnosu srpsko-hrvatskih odnosa, pogotovo odnosa Rimokatoličke crkve i SPC.
"Zato sam veoma zadovoljan jer je taj dijalog bio s poštovanjem, bio je čovekoljubiv, s razumevanjem. Mi smo za godinu dana sumirali ono što smo znali, ali je to urađeno u jednom zaista hrišćanskom maniru. Takođe, imate biskupa Antuna Škvorčevića, koji svake godine organizuje sećanje na Jasenovac, kome dolaze i drugi biskupi, pa i papski nuncije bio je već dva puta", otkrio je vladika slavonski.
(Telegraf.rs/Tanjug)
Video: Ovo je kuća u kojoj je uhapšen Alija Balijagić
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Antun pokatoliceni srbin
Da se nikad ustaski zlocini ne zaborav.
Podelite komentar