Počelo otkopavanje hemijskog otpada u Tuzli: Stručnjaci utvrđuju stepen opasnosti

Foto: Tanjug/Sava Radovanović

U tuzlanskoj industrijskoj zoni neadekvatno su skladištene određene hemijske materije za koje se pretpostavlja da su izuzetno opasne po stanovništvo. Kako bi se utvrdilo šta tačno krije tlo, počelo je otkopavanje jedne od deponija.

Preporučujemo

Dugi niz godina poznato je da se otpad poput kruksa, žive i hlora nalazi u tuzlanskoj industrijskoj zoni i delu nekadašnje komunalne deponije Moluhe, pa samim tim predstavlja veliku opasnost po zdravlje građana, na šta su upozoravali stručnjaci s Univerziteta u Tuzli.

Sve je to zaostavština iz industrijskih postrojenja koja su radila za vreme bivše Jugoslavije, a o količini toksičnih materija, u ovom trenutku niko sa sigurnošću ne može da kaže. Sada je u krugu nekadašnje kompanije HAK II počelo otkopavanje hemijskih materija koje su predmet stručnih analiza.

Reč je o kruksu, a nakon izrade inžinjersko-geoloških karti u narednim danima će biti poznato kolika je tačna količina materije koja se nalazi na površini deponije veličine između 800 i 1.000 kvadratnih metara.

- Naš cilj je da napokon ustanovimo s kakvim problemom se mi suočavamo u vezi s opasnim otpadom deponovanim u industrijskom krugu Tuzle. Na osnovu toga ćemo definisati koje ćemo korake da preduzmemo, odnosno na koji način ćemo ga zbrinuti jer je ovo veoma skupa operacija- kazao je za Klix Zvjezdan Karadžin, kantonalni ministar prostornog uređenja i zaštite okoline.

Nakon što inžinjersko-geološke karte budu izrađene deponija će ponovo biti zatrpana, jer predstavlja potencijalnu opasnost po okolno stanovništvo. Uzorci otpada su poslati na analizu u Hrvatsku, a nakon dobijanja rezultata radiće se na pronalasku adekvatnog rešenja za njegovu neutralizaciju.

- Postoji nekoliko načina na koje se ovo može rešiti. Ako kruks sadrži količinu hlora koja nije opasna za spaljivanje u Fabrici cementa Lukavac, od nje ćemo tražiti da to odradi, jer ima uslove. Međutim, ako je reč o većoj količini hlora, tražićemo da se to neutrališe do dovoljne mere da se može spaliti. Treći metod je da se dodavanjem aditiva u potpunosti neutrališe materijal i učinimo ga neopasnim, dok je četvrti najteži i najskuplji, a to je da ga u formi opasnog otpada izvezemo na neku od deponija, odnosno spalionica u inostranstvu. Procene kažu da bi dve i po marke koštalo zbrinjavanje jednog kilograma tog materijala- pojasnio je Karadžin.

Kruks je nastao u procesu proizvodnje toluen dizocijanata u nekadašnjoj fabrici HAK II i u početku je spaljivan u posebnim pećima, međutim, nakon što su one uništene ostatak je izlivan u burad koja su potom zakopavana u zemlju.

- Kruks u sebi sigurno sadrži hlor i problematično je jer se radi o hiljadama tona. Trenutno stanje nam pokazuje da je u predratnom periodu proizvodnja vođena uz veliki nemar, a na lokalitetu je zakopavan do 1986. godine. Nažalost, to su recidivi prošlosti s kojima se suočavamo u TK, a vidimo ih i u formi zagađenja vazduha. Mi moramo da prestanemo da budemo kanton koji je u formi opasnog otpada, zastarele industrije i zagađenog vazduha - naveo je Karadžin.

Osim kompanije HAK II, zabrinjavajući je i lokalitet HAK-a I, gde postoje opravdane sumnje da su u tom krugu deponovani zaostaci otpada koji je po svojim klasičnim karakteristikama ocenjen kao opasan.

Prošle sedmice Vlada Tuzlanskog kantona imenovala je tim za analizu stanja opasnog otpada u industrijskoj zoni Tuzle. Članovi, među kojima su i rukovodioci nekadašnjih pogona koji dobro poznaju tadašnje proizvodne procese, obaviće sada neophodno istraživanje konkretno za lokalitet HAK-a I.

- Naš zadatak je da prvo popišemo sve lokacije, odredimo vrstu opasnih materija i ako budemo mogli njihove količine. Za očekivati je da nađemo hlor koji je opasan i u malim količinama, zatim zaostalu živu koja zahteva zbrinjavanje te toluen diizocijanat. Moguće je da ima i drugih materija koje su opasne po svojim svojstvima ili količini. Uzorke ćemo uzeti i analizirati, tačno ustanoviti o kakvim se materijama radi i shodno tome opredeliti za način neutralizacije- izjavio je Franc Andrejaš, vođa stručnog tima i profesor na Tehnološkom fakultetu u Tuzli.

Kada je reč o delu nekadašnje komunalne deponije Moluhe, veliki problem predstavlja i činjenica da građani, tragajući za korisnim materijalima iskopavaju i uništavaju burad u kojima je uskladišten kruks. Tim postupkom direktno ugrožavaju svoje, ali i zdravlje lokalnog stanovništva.

(Telegraf.rs)