Nikad više mrtvih u Hrvatskoj, pandemija dovela zemlju na prag demografskog sloma

Ilustracija, Foto: Index

Pandemija korona virusa Hrvatsku je dovela na sam prag demografskog sloma, pa će, prema pisanju tamošnjih medija, prošlu godinu pamtiti i po nikad gorim kretanjima i u demografiji.

Preporučujemo

Kako navodi "Index", natalitet je i u 2020. godini nastavio da se smanjuje. U Hrvatskoj je, prema preliminarnim podacima državne statistike, lani rođeno oko 36.000 dece, što je manje nego ranijih godina, u kojima je natalitet takođe bio slab. istovremeno, broj umrlih naglo je porastao - u 2020. je u Hrvatskoj umrlo, prema procenama DZS-a, oko 57.000 ljudi, što je oko 5000 više nego što ih je umiralo ranijih godina. Kada se podvuče crta, prirodni je prirast u Hrvatskoj lani bio u dosad najvećem minusu od gotovo 21.000 ljudi.

Prošle godine je Hrvatska gubila grad veličine Križevaca

Hrvatsko stanovništvo se samo prirodnim putem - dakle, bez iseljavanja - smanjilo za grad veličine Križevaca. Ukoliko se nastavi ovakav tempo, Hrvatska će za pet godina, kako je već pisao Index, ostati bez grada veličine Osijeka. I to bez iseljavanja, ističu hrvatski mediji.

Glavni razlog povećane smrtnosti svakako je pandemija koronavirusa. Ali, broj umrlih, kažu stručnjaci, rastao bi i bez COVID-19, s obzirom na to da je hrvatsko stanovništvo sve starije. To je rezultat pre svega masovnog iseljavanja, a posledice već dolaze na naplatu. Prema pisanju "Indexa", ti "migracioni računi" biće još veći.

Podaci DZS-a pokazuju da najveće iseljeničke talase Hrvatska ima pošto je većina članica EU otvorila svoje tržišta rada za hrvatske državljane. Primera radi, 2015. godine, dok je još znatan deo članica Unije držao "ogradu" za hrvatske radnike, iz Hrvatske se iselilo oko 30.000 ljudi.

Već u narednim godinama, pošto su te barijere kod najvećeg broja članica pale, iseljavanje je poprimilo gotovo dramatične razmere, pa je tako iz Hrvatske 2016. iselilo preko 36.000 građana, dok je u 2017. Hrvatsku napustilo preko 47.000 građana. Trend iseljavanja nešto se usporio u 2018. godine, kada je iz Hrvatske otišlo oko 40.000 građana, a otprilike toliko ih se iselilo i u 2019. godini.

Glavne destinacije novih hrvatskih iseljenika su poznate. Uglavnom je reč o Njemačkoj, kao i o Austriji i Irskoj. Poslednjih godina sve više građana iseljava i u pojedine nove članice EU, posebno u susednu Sloveniju, kao i u Češku.

Odlaze cele porodice

- Iseljavanja iz Hrvatske je bilo i ranije, ali sada je u tome ključno jedinstveno tržište rada u EU koje omogućuje iseljavanje u velikim brojkama. Hrvatsko stanovništvo više nije zatvoreno u svoje granice, već sada ima mogućnost rada u drugim članicama EU i to nije ništa loše. Naša populacija je obrazovana, zna jezike i snalazi se u novim sredinama, a mladi ljudi su mobilni. Problem je, međutim, što sada iseljavaju čitave porodice. Osim toga, iseljavanje se događa na svim nivoima, jer odlaze kako oni slabije, tako i visoko obrazovani. Plate u Hrvatskoj su jednostavno premale u odnosu na troškove života pa ljudi odlaze i traže svoje mesto "pod suncem" EU, a mnogi iseljavaju i zbog prezaduženosti - objašnjava za Index sociolog sa Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Zdenka Damjanić.

Ali, preciznih podataka o tome koliko je hrvatskih građana iselilo proteklih godina nema. DZS, naime, crpi podatke iz službenih evidencija, a one nisu ažurirane, jer mnogi koji isele ne prijavljuju odlazak. Veliki broj onih koji i prijavi odlazak uradi to tek nakon nekoliko godina, nakon što vidi je li se i kako snašao u novoj sredini.

(Telegraf.rs)