BAMBUSOM PROTIV ZAGAĐENJA: Prve sadnice pored "Arene", Ibarske magistrale i Mostarske petlje

Beograd će ove godine dobiti prve zasade bambusa u centralnoj gradskoj zoni, što bi trebalo da utiče na poboljšanje kvaliteta vazduha i smanjenje zagađenja i buke.

- Po ugledu na gradove u Nemačkoj i Italiji, a nakon ispitivanja na nekoliko lokacija u Beogradu, utvrđeno je da mikroklima pogoduje toj biljci koja ima veću moć apsorpcije štetnih gasova i proizvodi više kiseonika od ovdašnjih vrsta drveća - kaže stručni saradnik u Sekretarijatu za zaštitu životne sredine Beograda Dejan Tripković za sajt Zelena Srbija.

Prvi zasadi bambusa, kao najefikasnijih urbanih biofiltera, planirani su kod "Arene" i Mostarske petlje, duž magistralnog puta M-22 (Ibarska magistrala), u rakovičkom industrijskom basenu, u blokovima 23 i 24 u Novom Beogradu, i, kao zaštita, oko nekoliko obdaništa.

Zasadi bambusa imaju najveći efekat kada su postavljeni u blizini velikih saobraćajnica i stacionarnih izvora zagađenja.

Projekat uvođenja bambusa Grad Beograd izvodi u saradnji s Institutom za multidisciplinarna istraživanja iz Beograda, a cilj je da se unapredi zdravlje stanovništva.

Tripković je precizirao da su u 2011. na lokacijama u Košutnjaku, na Adi Ciganliji i u Botaničkoj bašti eksperimentalno bile posađene dve vrste bambusa: Phyllostachys aureosulcata aureocaulis i Phyllostachys bissetii, koje su pokazale otpornost na hladnoću i na letnju žegu.

- Te vrste bambusa koje su imale veliki prirast biomase i za godinu dana narasle četiri metra pokazale su da mogu da akumuliraju velike koliČine štetnih čestica i proizvedu nekoliko puta više kiseonika od, recimo, kestena - rekao je on.

Bambus apsorbuje 10 puta veću količinu ugljen-dioksida nego drveće, a zadržava i natrijum, silicijum, čestice bogate metalima, prašinu. Apsorbuje i veliku količinu toplote čime utiče na mikroklimu.

- Ta biljka je i odlična barijera za buku, pa se često sadi i oko ustanova, poput obdaništa i bolnica - objašnjava Tripković.

On je kao jedan od najboljih primera korišćenja bambusa istakao Hamburg, u Nemačkoj, koji je 2011. proglašen za "zeleni grad Evrope" baš zbog toga što je za "drvorede" uzeo bambus, koji sada koristi i kao biomasu za energetska postrojenja.

Iako neki stručnjaci za šumarstvo smatraju da bambus ne treba saditi u Srbiji jer je to "invazivna vrsta" koja se lako razmnožava, Tripković smatra da se pravilnim sađenjem, održavanjem i redovnom kontrolom ta biljka može držati u predviđenim granicama.

- Projekat korišćenja bambusa za koji se zalaže Beograd podrazumeva kontrolisanu sadnju: samo na određenom području, uglavnom duž saobraćajnica ugroženih štetnim gasovima, a ne na većim, otvorenim površinama - dodao je Tripković.

Bambus je brzorastuća drvenasta vrsta iz porodica trava. Potiče iz Indije, pretežno raste u tropskim i suptropskim područjima južne, jugoistočne i istočne Azije i severne Australije.

Bambus u svetu smatraju za materijal budućnosti jer se koristi za izradu najmanje 1.500 različitih proizvoda: od čarapa do mostova, čak i celih bicikala.

(Telegraf.rs / Beta)