Neki delovi Beograda dobili su naziv sasvim neočekivano: Đeram nije po bunaru, već...

Decenijama su trošarine bile gradske carinarnice. Ratari i voćari iz okoline Beograda su nekada dolazili u prestonicu kako bi prodali ono što su proizveli, a gradske vlasti bile su zadužene da naplate urednu gradsku taksu za taj posao.

Preporučujemo

Stajali ste 1000x na ovom mestu u Beogradu, a nema šanse da pogodite gde se nalazi (FOTO)

Postoje i danas delovi grada koje nazivamo trošarinama, po navici koja je davno nastala. Po pravilu, njih su, krasile rampe koje bi zaustavljale zapregu. Gradski službenik bi tada ''odrezao'' koliko košta da seljak unese u varoš ono što je bio nameran da proda, i potom je podizao rampu kako bi ovaj mogao da nastavi svoj put.

Jedna od takvih, gradskih trošarina, nalazila se na današnjem Bulevaru kralja Aleksandra, budući da je ovuda vodio Smederevski drum, koji je ovom trasom bio prosečan još u doba Rimljana, kada su ga zvali Via Militaris.

Tuda bi stizale zaprege iz Višnjice, Slanaca i Velikog Sela sa namirnicama važnim za gradska domaćinstva.

Tako nekako teče i ova priča. Dragan Petrić, jedan od hroničara starog Beograda, upozorava da naziv Đeram nije nastao po bunaru,  ma kako da je to prva asocijacija naših sugrađana.

- Tu nije bilo bunara - izričit je Perić.

- Na mestu koje mnogi Beograđani danas zovu Đermom postojala je rampa. Kako su je stalno podizali i spuštali , neko se dosetio da je prozove po mehanizmima koji su se tada koristili u Vojvodini, kako bi bilo lakše izvaditi kofe vode iz bunara.

I tako je Đeram u stvari gradska carinarnica - bez bunara.

(Telegraf.rs / Izvor: Večernje Novosti)