OVO NISTE ZNALI: Na mestu Narodne skupštine nekad je bila džamija! Ovo je priča o njoj (FOTO)
Da je sada 1836. godina stajali biste pred njom zajedno sa Milošem Obrenovićem!
Za vreme Osmanskog carstva se na mestu današnje Narodne skupštine u Beogradu nalazila Batal-džamija (do 1789. godine poznata kao Ejnehan-begova džamija). Bila je najlepša i najveća džamija tog perioda u Beogradu i mesto u čijoj su neposrednoj blizini sahranjivani viđeniji Turci. Konačnu odluku o njenom sravnavanju sa temeljem doneo knez Miloš Obrenović!
Od 11 džamija iz ovog perioda ova je bila glavna turska bogomolja. Turci su tu u početku s leve strane držali šupe u kojima su klali ovnove, drali kožu i topili loj. Šupe su nazivane salana, na turskom jeziku salhana, što odgovara klanici.
Ceo taj kraj bio je daleka beogradska periferija i nije neobično što je džamija zjapila zapuštena. U napadu Austrijanaca na Beograd 1717, koje je predvodio Eugen Savojski, Ejnehan-begova džamija se nalazila na samom frontu. Smatra se da je tada prvi put oštećena.
U brojnim prevratima, rušena je i obnavljana u više navrata, da bi tek 1766. godine bila popravljena. U sledećim borbama za Beograd, 1789. džamija je bila ozbiljno oštećena. Tada se prvi put spominje pod imenom Batal-džamija jer na Turskom "batal" znači napuštena.
U borbama za oslobođenje Beograda u Prvom srpskom ustanku 1806. godine, Turci su sa Batal-džamije pružali otpor ustanicima koji su se ušančili na Tašmajdanu. Dok za vreme Drugog srpskog ustanka, Srbi su u džamiji držali svoje isturene straže prema Beogradu i s njenih ruševina kontrolisali dunavsku stražu Beograda i Vidin kapiju. I u prvom i u drugom ustanku su je rušili, da bi tu posle okončanja ustanka nastala marvena ili stočna pijaca.
S obzirom da je džamija bila izuzetno lepe arhitekture i da se u odnosu na druge džamije u gradu isticala po svojoj velelepnosti građe, Turci su želli da je obnove i vrate joj provitni sjaj. Popravili su je uloživši više od 7.000 groša. Opsedajući Beograd 1806. godine, Karađorđevi ustanici pogodili su je trešnjevim topom. To je bio kraj Batal-džamije.
/Arhivska fotografija strane časopisa iz 1876 . godine - Zeleni venac, Batal džamija, Konak i Kalemgdan/
Beogradski vezir, Jusuf-paša, je nameravao da popravi Batal-džamiju. Na njegov predlog Porta mu je poslala 50.000 groša, dva zlatna polumeseca alema i ferman kojim mu se naređuje ”da popravi beogradske džamije koje su za popravku, a naročito Batal-džamiju na Vračaru”.
Jusuf-paša je obavestio kneza Miloša, 20. juna 1836. godine, da je dobio ferman za popravku Batal-džamije i tom prilikom mu je, između ostalog, saopštio: ”…inženjer Ethem-bej, je video kako stoka ulazi u ovu džamiju, zbog čega su joj zazidana vrata…”
Uzalud je Jusuf-paša objašnjavao knez Milošu kako ”…naš Car… ima veliku želju za popravljanjem zadužbina” i isticao da bi "popravku trebalo izvršiti kako bi nizami, koji će vežbati na Vračaru, mogli kad dođe vreme i namaz da klanjaju u džamiji”.
Knez Miloš nije dozvolio popravku navodeći da je Vračar u srpskim rukama i da je u blizini palilulske crkve, iako je baš on, knez Miloš 1818. godine popravio džamiju u Jagodini i iznova joj izgradio kameni minaret.
Ni posle dužih pregovora i urgencija iz Carigrada džamija nije popravljena. Knez Miloš je mislio da se popravkom Batal-džamije teži proširenju turske vlasti izvan granica beogradske varoši, a imao je hatišerif po kome je sva zemlja van varoši bila u nadležnosti Srba.
Štaviše, Miloš je naredio ”da se oko Batal-džamije više pandura nađu i još noću poore prostor oko nje”. Jusuf-paša je novcem namenjenim za popravku Batal-džamije popravio neku drugu džamiju.
Poznati arheolog, pisac i putopisac F. Kanic boravio je u više navrata u Beogradu, i pored ostalog napisao: ”Usred hrišćanskog Beograda stajala je do 1878. godine Batal-džamija kao neosporno najlepša turska građevina u Srpskom vilajetu, usamljena i veličanstvena, kao da žali za sjajnim danima Polumeseca kojeg se još sjećala. Kad je Karađorđe osvojio Beograd, šerefe i vrh minareta su se sručili sa svoje gorde visine, a centralni deo je, prkoseći zubu vremena, ostao postojan, izuzev nasilno razvaljenog glavnog portala."
Tadašnji upravnik Biblioteke Janko Šafarik je imao ideju da se Batal-džamija pretvori u Srpski narodni muzej. Knez Mihailo je govorio da bi je valjalo popraviti i u njoj smestiti Državnu arhivu. Međutim, ubrzo nakon odlaska Turaka Osmanlija (1867. godine), stara Batal-džamija je 1869. (ili 1878) godine, po naređenju namesnika Blaznavca, sravnjena sa zemljom, a "misiju" rušenja obavili su Cincari za 230 dukata.
Malo je poznato da se stara zgrada Narodne skupštine nalazila na mestu današnjeg bioskopa „Odeon“ (na uglu ulica Kraljice Natalije i Kneza Miloša), i da je bila vrlo skromna građevina, primer balkanske profane arhitekture. Izgled zgrade je postao nedostojan parlamenta države, pogotovo promenom uređenja Srbije u kraljevinu, u borbi za državnu samostalnost. Nova lokacija je nađena na prostoru „marvene pijace kod Batal džamije“.
S obzirom na istorijsku konotaciju građevine, odluka da Skupština bude tu je izazivala velike polemike u javnosti. Na to je dodatno uticala blizina mesta na kojem je 1830. godine održana Velika narodna skupština Srbije, kada je pročitan Hatišerif turskog sultana o pravima srpskog naroda i nasleđivanju kneževskog prestola.
Prvi projekat Skuptšine izradio Konstantin Jovanović 1891. godine. Zvaničan početak gradnje palate označen je polaganjem kamena temeljca 27. avgusta 1907. godine, u prisustvu kralja Petra Prvog Karađorđevića i prestolonaslednika Đorđa, narodnih poslanika i diplomatskog kora.
(Emilija Cvijanović/ diwan-magazine)
Video: Studenti u blokadi i jedan broj građana blokirali sva tri mosta u Novom Sadu
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Bosnjak
Ne razumem zašto pričate da su Turci rušili crkve,pa otkud onolike crkve po cijelom Balkanu koje su tu bile i prije dolaska Turaka i nijedna nije srušena,za razliku od džamija koje ste vi Srbi sve porušili u Beogradu i ostatku Srbije,danas u Beogradu ima samo jedna džamija i tu ste zapalili prije 10 godina,zapitajte se malo kakvi ste ljudi i zašto rušite nešto što je tu stajalo stotinama godina unazad.
Podelite komentar
Hatiserif
Joj ovde pricaju o primitivizmu ljudi koji nemaju ni versko utemeljenje,oni ni svojom glavom ni srcem ne veruju u Boga,ali kad ih pitas nesto za Srbiju i njenu istoriju,toliko su ubedjeni u svoje lazi da je to neverovatno,to je sve osim istorije. Budimo realni,Turska nije ni jednu jedinu Crkvu sruzila za vreme svoje vladavine jer se nama u veri navodi da tudje uvek postujemo i tudje Bogomolje ne rusimo,Srbija to jeste radila,ja razumem i Obilica koji se bojao da se tu ne siri Turska kultura,ali sad znam sto nasa Srbija ne moze i nikad nece funkcionisati kao normalna drzava,zato sto je njen parlamen napravljen na jednu Bogomolju...hoce to prokletsvto brate :)
Podelite komentar
dufko
I šta je posle čudno kad Šiptari ruše naše crkve po Kosovu kad smo to isto mi radili sa džamijama po Srbiji i posle II svetskog rata sa švapskim crkvama po Vojvodini...
Podelite komentar