Velikani od kojih smo se oprostili u 2013. godini

Godinu za nama pored brojnih političkih i ekonomskih turbulencija pamtićemo i po odlasku nekih od najvećih velikana savremenog doba.

Preporučujemo

Gotovo da nije bilo meseca da nas smrt nekog od "velikih" nije potresla. Mnogi od njih bili su kreatori naše istorije, tvorci jedne epohe. "Jugoslovenska bajka" definitivno je zavšena u trenutku kada je udovica Josipa Broza Tita preminula. Jednoj glumačkoj generaciji u odlazećoj godini rekli smo poslednje "zbogom", a za malom devojčicom koja je uspela da celu naciju probudi i podseti nas na humanost, ljubav i požrtvovanost plakali smo mesecima.

Telegraf  Vas podseća na neke od "velikih ljudi" koji su nas napustili u 2013. godini u nadi da neće pasti u zaborav.

Tijana Ognjanović

Tijana Ognjanović (8) preminula je 15. jula, rano ujutru, u teksaškoj Dečjoj bolnici u Hjustonu, gde je čekala transplantaciju srca. Mala heroina čija je životna priča potresla celu Srbiju imala redak oblik restriktivne kardiomiopatije.

Ova devojčica uspela je da okupi i ujedini celu naciju, da probudi humanost u ljudima širom Balkana. Uspela je da nagna ljude da zaborave na previranja, mržnju, sukobe i razlike. Nekoliko meseci, cela Srbija je imala jedan cilj - da nam Tijana ozdravi. Novac za njenu operaciju sakupljen je velikom brzinom - za samo četiri dana, brojnim donacijma sakupljeno je čak milion evra.

Humanitarnu akciju za Tijaninu operaciju pokrenuo je glumac Sergej Trifunović, a ubrzo su se uključlile brojne poznate ličnosti među kojima je bila i NJ.K.V. Princeza Katarina. 

Jovanka Broz

U osamdeset i devetoj godini života usled zastoja u radu srčanog mišiča 20. oktobra preminula je udovica predsednika SFRJ Josipa Broza Tita Jovanka Broz. Ona je krajem avgusta primljena u beogradski Urgentni centar zbog ozbiljnih zdravstvenih problema. Njena smrt za mnoge je značila kraj jedne epohe -"jugolovenske bajke".

O tome gde će biti sahranjena, većalo se nekoliko dana, da  bi organizacioni odbor za sahrahranu doneo odluku da bude sahranjena u Kući cveća. Uz počasnu stražu Garde Vojske Srbije, pripadnike državnog vrha naše zemlje, kao i oko 10.000 poštovalaca i prijatelja, njen kovčeg je položen u prostoriji u kojoj počiva i njen suprug Josip Broz Tito. Na večni počinak ispraćena je uz melodiju "O bela ćao", a sahrani su prisustvovale brojne strane delegacije.

Tek nakon smrti, Jovanki su političari današnjice priznali da je bila prva dama Jugoslavije, a premijer Srbije je u svokm oproštajnom govoru rekao da "je vreme da priznamo da smo počinili greh prema prvoj dami Jovanki, ali i našoj istoriji".

Aleksandar Tijanić

Direktor RTS-a Aleksandar Tijanić preminuo je u šezdeset i četvrtoj godini ispred ulaza zgrade u kojoj je stanovao na Novom Beogradu.

Tijanić će ostati upamćen kao novinar britkog uma i bez dlake na jeziku. Svojim izjavama znao je da zapanji javnost,a u kolumnama je neretko predviđao buduće događaje. Za života je pisao za skoro sve velike novine bivše Juge, a i dan danas se pamte njegovi tekstovi napisani za splitsku "Slobodnu Dalmaciju", zagrebački "Danas", "Startu", ljubljansku "Mladinu" , kao i i sarajevsko "Oslobođenje".

Bio je osnivač, voditelj i direktor nekoliko televizija i prvi direktor i osnivač TV "Politike" 1993. godine, prvi direktor BK televizije i generalni direktor Radio-televizije Srbije. Od januara 2001. bio je savetnik za medije predsednika SRJ Vojislava Koštunice. U martu 2004. postavljen je za direktora RTS-a i tu funkciju obavljao je do smrti.

Ispraćaju za kremaciju na Novom groblju prisustvovale su brojne poznate ličnosti iz sveta politike, kultuure, biznisa. Uz pesmu Arsena Dedića "O mladosti" jednom od najvećih novinarskih legendi rečeno je poslednje zbogom.

Ružica Sokić

Na jedan od najvećih srpskih praznika svetog Nikolu, u sedamdeset i devetoj godini života preminula je čuvena srpska glumica Ružica Sokić. Tokom svoje dugogodišnje i uspešne karijere snimila je više od 180 filmova i serija koje se i dan danas gledaju.

Pamtićemo je po ulogama u filmovima  "Žuta", "Kad budem mrtav i beo", "Bokseri idu u raj", "Užička republika", "Tesna koža", "Zona Zamfirova", "Žikina dinastija", kao i po ulogama u serijama "Srećni ljudi" i "Greh njene majke".

Nagrađena je Zlatnom arenom na filmskom festivalu u Puli, a dobitnica je i priznanja Velika Žanka i Dobričin prsten.

Beogradska pozorišna publika tokom cele karijere mogla je njen rad da prati i uživo. Ružica je igrala u svim većim beogradskim pozorištima, a pre svega u Ateljeju 212 čiji je stalni član bila od 1961. godine. Zapažene uloge ostvarila je i u Narodnom pozorištu, Pozorištu Slavija, Zvezdara teatru, Beogradskom dramskom pozorištu, Gardoš teatru, KULT teatru, kao i Otvorenom pozorištu studentski grad.

Jovo Kapičić

Poznati crnogorski komunistički general Jovo Kapičić preminuo je početkom decembra ove godine. "Jovo Kapa" (1919), bio je učesnik Narodnooslobodilačke borbe, društveno-politički radnik i ambasador SFRJ i narodni heroj Jugoslavije. Kao zamenik ministra unutrašnjih poslova Jugoslavije, obavljao je komandne dužnosti vezane za Goli otok.

Ostaće upamćen po brojnim kontroverznim izjavama, a za njegovog života najviše se komentarisala ona u kojoj je govorio "da se ne kaje ni zbog čega". O Golom otoku često je govorio sledeće: "Nismo imali milosti, bili smo okrutni jer smo čistili smeće. Ubijeni su tada nemački zarobljenici, pa oni koji su radili za okupatora, a onda i četnici... Šta ja sada da se mirim sa nekim kome sam brata ubio"."

Dok će ga neki slaviti kao junaka i heroja nekadašnje Juge, mnogo je onih koji Kapičiću ni posle smrti neće oprostiti delovanje na najozloglašenijem ostrvu.

Josif  Tatić

Srbija je tokom prošle godine ostala bez najvećih legendi jugoslovenske kinoteke. Među onima od kojih smo se oprostili, nažalost, našao se i Josif Tatić, čuveni "drug Jataganac". Preminuo je, osmog februara na kako kažu, najlepši način - u snu.

Tatić je bio član "Jugoslovenskog dramskog pozorišta" od 1968. godine, ali je tokom života ostvario zapažene uloge i u drugim pozorištima -  "Zvezdara teataru", "Narodnom pozorištu",  kao i u "Srpskom narodnom pozorištu" u Novom Sadu.

Ostavrio je 76 uloga u brojnim filmovima i serijama, ali će ga jugoslovenska publika najviše pamtiti po ostvarenjima u  "Specijalnom vaspitanju", "Petrijinom vencu", "Boljem životu", kao i ulogama u "Vizantijsko plavo", "Hadersfild".

Dragomir Čumić Čuma

Još jedan legendarni glumac koga ćemo pamtiti po brojnim ulogama preminuo je sredinom novembra. Dragomir Čumić Čuma publiku je osvojio sjajnim karakternim ulogama, a uloge je ostvario u 120 filmova i serija.

Važio je za majstora "minijature", za sjajnog glumca, koji od epizodnih uloga zna da napravi remek-delo. Sarađivao je sa najznačajnijim rediteljima današnjice, a poslednjih godina najčešće sa Zdravkom Šotrom.

Gledaoci ga pamte po komičnim ulogama nespretnjakovića, kao u filmu "Radio Vihor zove Anđeliju" iz 1979. godine, kao i ulogama iz serija  "Bolji život", "Vuk Karadžić", "Balkan ekspres", "Bela lađa", "Vojna akademija", "Šešir profesora Koste Vujića" i "Ranjeni orao", kao i u filmovima "Lajanje na zvezde" i "Kad porastem biću kengur" .

Mirko Kovač

Još jedna tužna vest, do Beograda stigla je sredinom leta. Legendarni pisac Mirko Kovač preminuo je u sedamdeset petoj godini u Rovinju.

Kovač je autor  knjiga "Gubilište", "Ruganje s dušom", "Vrata od utrobe", kao i scenarija za filmove "Okupacija u 26 slika", "Pad Italije" i "Duvanski put". Knjiga "Vrata od utrobe" nagrađena je Ninovom nagradom 1979. godine.

Njegova dela prevođena su na nemački, francuski, italijanski, engleski, švedski, holandski, poljski, mađarski i duge jezike. Dobitnik je internacionalne nagrade Tuholski (Tucholsky Prize) švedskog PEN-centra za 1993, kao i Herderove nagrade za književnost 1995. godine.

Janoš Tot

Prvak drame Pozorišta na Terazijama Janoš Tot preminuo je u Beogradu krajem oktobra, nakon kraće i teške bolesti. Kao prvak drame odigrao je brojne uloge u predstavama: "Noć ludaka u Gospodskoj ulici", "Bitka za Senjak", "Zimski dvorac", "Tri frtalja Beograda", "Kabare", "Lukrecija iliti ždero", "Alan Ford", "Mir", "Lutka sa naslovne strane", "Jubilej", "Paradoks", "Poljubi me Kejt", "A Chorus line", "Učene žene", "Svadba u kupatilu", "Maratonci trče počasni krug".

Pamtićemo ga i po ulogama u serijama i filmovima: "Porodično blago", "Srećni ljudi", "Moj rođak sa sela", "Montevideo", "Zvezdara", "Žena sa slomljenim nosem", "Kupi mi Eliota", "Falsifikator"...

Dragan Babić

Dragan Babić je bio jedan je od najboljih novinara RTS-a. Bio je autor i voditelj TV emisija kao što su "Dvogled", jedne od prvih emisija uživo posvećene filmu, "Kino-oko", "Umeće življenja"...

Bio je prvi novinar iz nekadašnje Jugoslavije koji je dobio poziv da radi na Bi-Bi-Siju, ali je umesto ponuđenih pet godina ostao samo pola godine i vratio se, jer se susreo sa administracijom kojoj nije bio vičan, pošto ga je zanimao autorski, a ne činovnički posao.

Nikada nije bio član nijedne partije.  Preminuo je sredinom jula u Vranju. 

(M. Batinić)