MADE IN SERBIA: Ovo su proizvodi koje smo zaštitili

Izdavanje kontrolnih markica sa oznakama geografskog porekla počelo je u septembru, a kako to predstavlja značajno marketinško sredstvo u utakmici na inostranom tržistu, bilo bi dobro zaštititi što više domaćih proizvoda.

Do septembra  proizvodi s geografskim poreklom u Srbiji nisu bili obeležavani, a time ni zaštićeni, zbog čega smo neke stvari "ispustili". Tako, na primer, nismo zaštitili našu čuvenu šljivovicu. To su uradili Česi. Ni prepečenivcu "manastirku" ne smemo tako da zovemo jer su taj naziv zaštitili Nemci.

U Srbiji za sada ima 49 proizvoda sa zaštićenim geografskim poreklom. Među zaštićenim brendovima najviše je prehrambenih proizvoda, zatim tu su vina i piva, kao i nekolicinu flaširanih voda.

Tako su se među geografski zaštićenim proizvodima našli sledeći suhomesnati proizvodi: goveđa i svinjska užička pršuta, sremski kulen i domaća kobasica, sremska slanina i požarevačka i petrovačka kobasica.

Od sireva geografsku oznaku Srbije imaju: sjenički ovčiji sir, zlatarski i somborski sir, kao i homoljski ovčiji, koziji i kravlji sir, kao i staroplaninski kačkavalj.

I alkoholna pića su brojna, pa su se tu našli i čuveni banatski rizling, jagodinska ružica, vršačko šampion pivo, Prizren, Metohija, Kosovo polje i Kosovo vino, karlovački rizling i apatinsko Jelen pivo.

Ono po čemu je Srbija sve prepoznatljivija u svetu su i ariljska malina, homoljski med, kao i pirotski ćilimi, leskovački roštilj i valjevski duvan čvarci. Tu su još i fruškogorski lipov med, leskovački ajvar i kačerski med, sjenička jagnjetina, a na spisku se našao i ečanski šaran. Tu su još i futoški kupus, mineralna voda "Duboka", Voda "Vrnjci" i "Knjaz Miloš" Bukovička banja.

Kontrolne markice izdaje Zavod za izradu novčanica Topčider u Beogradu.

(M. B.)