Hrvatska i Slovenija stvaraju balkanski Beneluks!

Nakon godina nesporazuma i svađa, Hrvatska i Slovenija na putu su stvaranja strateškog partnerstva, od  čega bi koristi imale obe države, ali i druge zemlje u regiji, koje su još daleko od članstva u EU.

Upravo je jačanje saradnje između Hrvatske i Slovenije bilo u fokusu razgovora hrvatskog premijera Zorana Milanovića i njegove (nove) slovenačke koleginice Alenke Bratušek tokom njihovog nedavnog susreta u Ljubljani, kada je slovenački parlament konačno ratifikovao hrvatski pristupni ugovor.

Milanović i Bratušek su tom prilikom razgovarali i u četiri oka, a put koji su utabali, kažu upućeni, vodi ka mogućnosti stvaranja svojevrsnog novog regionalnog bloka, posebno kada je reč o zajedničkom nastupu prema regiji.

- S obzirom na zajedničku prošlost i iskustvo življenja u zajedničkim državama, nema prirodnijih saveznika od nas i Slovenaca. Mi jedini razumemo jezik regije. I Slovenija to konačno shvata - kaže jedan sagovornik "Jutarnjeg lista" iz hrvatskih diplomatskih krugova.

Od nove saradnje Zagreba i Ljubljane koristi bi posebno mogla imati Bosna i Hercegovina, kojoj je očito potrebna pomoć kako za unutrašnju reformu tako i za koračanje putem europskih integracija. Ipak, nova hrvatsko-slovenska osovina koristila bi i Crnoj Gori, Srbiji i Makedoniji, koje su kandidati za članstvo u EU, kao i ostalima u regiji koji to tek treba da postanu.

- Iza Slovenije je skoro deset godina članstva u EU i mi od njihovog iskustva sigurno možemo mnogo da naučimo. S druge strane, Hrvatska je bliža regiji od Slovenije, a od toga može profitirati i Slovenija - objašnjava on zašto bi Ljubljana uskoro mogla postati produžena ruka Zagreba prema Briselu, a Zagreb posrednik Ljubljane prema regiji.

Ipak, saradnja Zagreba i Ljubljane nakon 1. jula neće se, kažu naši sugovornici, ograničiti samo na nastup prema zemljama zapadnog Balkana. Svojevrsni novi regionalni blok najviše bi ipak trebalo da pomogne sam sebi. Za to postoji mnogo razloga - od činjenice da su obe države zajedno male na evropskom terenu, preko toga da imaju brojne zajedničke interese, pa do toga da obe privrede muku muče sa recesijom, iz koje nikako da isplivaju.

- Osim zajedničkog nastupa prema regiji, mogli bismo imati i zajednički pristup poljoprivredi u EU. I Hrvatska i Slovenija puno su manje od Poljske, koja, za razliku od nas, ima i veliki poljoprivredni sektor, pa samim tim imamo i slične interese koji nisu nužno jednaki onima u Poljskoj - otkriva on smer razmišljanja u političkim krugovima.

Mnoge takve saradnje podsećaju na onu koju je niz europskih država već ostvarilo u regionalnim inicijativama. I život u EU, uostalom, odvija se u regionalnim blokovima, preko kojih države, posebno one manje, jednostavnije štite svoje interese. Neki od tih blokova, poput Beneluksa, saveza Belgije, Holandije i Luksemburga, preteča su i same Evropske unije.

Hoće li nova hrvatsko-slovenačka alijansa u krajnjoj liniji poprimiti obrise nekakvog "istočnojadranskog Beneluksa", u ovom je trenutku teško reći. No, sigurno je to da će se o načinu i područjima jačanja saradnje između Zagreba i Ljubljane nastaviti razgovori.

- Svemu tome sada je teško dati naziv i staviti ga u nekakav kalup. Ipak, da smo prirodni saveznici, jesmo - zaključuje naš sugovornik iz diplomatskih krugova. Nova hrvatsko-slovenačka alijansa u početku ne bi bila formalizovana, već će se nakon nekoliko meseci odlučiti hoće li se ići prema nekom jačem obliku saradnje. Međutim, i sam EU okvir bit će jak podsticaj za to. Od 1. jula između Hrvatske i Slovenije neće biti carinske granice, naši ministri, premijer i predsednik redovno će se sastajati sa kolegama iz drugih članica EU, pa tako i s onima iz "dežele", a Hrvatska će početi s pripremama za ulazak u Šengen i zonu evra.

Postoje i argumenti koji ne idu u prilog stvaranju bloka, a to su još nerešena pitanja, poput granice koja je prepuštena arbitraži, te Ljubljanske banke, gde je nađeno samo privremeno rešenje. Osim toga, dve zemlje u regiji često nastupaju kao ekonomski konkurenti.

Ipak, slovenački kapital pokazuje interes za hrvatskog tržište i obrnuto. Zato je prevladao stav da je jačanje saradnje nužno.

- Ne vidimo bližeg saradnika od Slovenije - kažu u Banskim dvorima.

(Telegraf.rs / Izvor: Jutarnji.hr)