MARČELO U JAGODINI: Književnost i kulturu treba "dilovati" (FOTO)

Na Fakultetu pedagoških nauka u Jagodini predstavljen "rimejk" knjige ’"Malterego" u okviru programa "Putokazi kulture".

Preporučujemo

Marčelu počasna diploma Magister Humanitas (FOTO)

GLAS PROTIV NEKULTURE: Evo šta se desilo kad je Marčelo stigao u Jagodinu! (FOTO)

Gost Fakulteta pedagoških nauka u Jagodini u utorak 18. aprila 2017, bio je pisac i muzičar Marko Šelić Marčelo, a povod je bio razgovor o njegovoj knjizi "Malterego – Rubikova stolica". U razgovoru su učestvovali i pisac, književni kritičar i strip scenarista Pavle Zelić, doc. dr Maja Dimitrijević i doc. dr Marko Đorđević.

Šelić, koji je inače, i dobitnik počasne diplome "Magister Humanitas" za pedagoško delovanje i doprinos razvoju kulture mladih koju mu je 2015. dodelio Fakultet pedagoških nauka u Jagodini, istakao je da se posebno raduje dolasku u Jagodinu i ponovnom susretu sa studentima ovog fakulteta i čitaocima.

Foto: Promo

Govoreći o "rimejku" ove multižanrovske knjige i o tome šta ovo izdanje čini drugačijim u odnosu na prvo izdanje knjige "Malterego" iz 2012, autor je naglasio da je došlo do značajnih promena u formalnom smislu dok su osnovna fabula i sadržaj ostali neizmenjeni, te da je čitaocima sada pružena prilika da, kroz refleksivno-esejističke pasaže, dublje psihološki zađu u glavnog junaka Lea, uključujući tu i stranice iz "Osvetarijum", svojevrsnog dnevnika frustracija u kojem se Leo, uz pomoć svog fiktivnog, demonskog (M)alterega, obračunava sa svetom onako kako u stvarnosti ne može.

Najavljujući skori nastavak ove knjige, koja je prvobitno i zamišljena kao trilogija, Šelić je kazao da će dvotomni nastavak nositi naslov "Malterego 2 – Higijena nesećanja", i izrazio uverenje da je 21. vek era autora koji je "levak" - u njega se slivaju i forme i sam život rezultirajući novom, eklektičnom i neukalupljenom književnošću, dok je dvadeseti vek bio vek žanra".

Foto: Promo

Razgovor je nužno izazvao i pitanja o krizi čitanja, trivijalnoj literaturi i današnjim čitalačkim navikama, kao i o tabloidizaciji medija i dominaciji rijalitija u njima. I Šelić i Pavle Zelić saglasili su se kako je evidentno da je srpsko društvo u dubokoj krizi, a da su navedene pojave samo posledica ili "simptomi" dubokog i sistematskog urušavanja, te da u takvom kontekstu književnost i kulturu treba "dilovati" mladima: planski osmišljeno "dilovanje" kulture i književosti umesto plasiranja rijalitija, političkih "telenovela" i estradnih medijskih formata uz uviđanje činjenice da je reč o dugoročnom procesu koji ne daje rezultate preko noći.

- To da li neko čita nešto što nije književnost ili ne, ili gleda rijalitije, njegov je izbor, iako je reč o izboru koji je napravljen i u velikoj meri nametnut u društvenom i kulturnom kontekstu kakav jeste. Ako nekome ko uživa u takvoj literaturi date Gorana Petrovića ili Davida Albaharija u ruke, ne očekujte da će se preobratiti u kvalitetnog čitaoca za deset minuta. Isto je i sa rijalitijima. Ti izbori su već učinjeni. Preostaje jedino borba za ljude koji tek stasavaju – kazao je Marčelo.

(Telegraf.rs)