Hrvatska bi mogla da ostane bez ribe: U Jadranskom moru se događa pravi pomor
Riblji fond u Mediteranu dramatično se smanjuje. Preko 90 odsto ribljeg fonda se prekomerno iskorišćava dovodeći neke vrste na granicu izumiranja, zbog čega je u posljednjih pola veka nestalo 34 posto riblje populacije i 41 posto morskih sisavaca, objavio je zajednički istraživački centar Evropske unije.
Od tih informacija se međutim, drastično razlikuje ono što se proteklih nedelja moglo čuti po hrvatskom priobalju, a to je da ribe u Jadranu nikad nije bilo više.
- Nažalost, takve izjave daleko su od stvarnosti, kaže prof. Sanja Matić-Skoko, naučna savetnica u Laboratoriji za ihtiologiju i priobalni ribolov Instituta za okeanografiju i ribarstvo u Splitu, koja objašnjava o čemu se zapravo radi.
- Svi ribarski i biološko-ekološki pokazatelji govore da je stanje komercijalno važnih vrsta riba i drugih morskih organizama u nezavidnoj situaciji. Mnogi uticaji čoveka - lokalno zagađenje, klimatske promene na regionalnom ili globalnom nivou, mogu znatno delovati na riblje zajednice, smanjujući im raznolikost, obilje i plodnost, a povećavajući osetljivost na različite infekcije i parazite, a samim tim i smrtnost - objasnila je ona.
Sa druge strane, dodaje prof. Matić-Skoko, klimatske promene deluju na mnogo široj skali koja ima potencijal da promeni distribuciju ribljih vrsta, njihovu gustoću, a samim tim i strukturu ribljih zajednica.
- To najbolje vidimo na pojavi gotovo 50 novih vrsta riba u Jadranu u zadnjih dvadesetak godina, koje inače nastanjuju mora toplija od našeg. Iako brojni čovekovi uticaji mogu biti odgovorni za promene u zajednicama riba, većina stručnjaka smatra da loše upravljanje ribarstvom može proizvesti najdalekosežnije posledice.
Ti učinci mogu se zametiti na kratkoročnoj i dugoročnoj vremenskoj skali, a kao primer koji je posebno ugrožen, naučnica uzima komarče u Jadranu.
![Foto-ilustracija: tripwow.tripadvisor.com](http://xdn.tf.rs/2016/09/06/riba-na-suvom.jpg)
- Činjenica je da se u zadnje vreme često može čuti da komarče ima više nego ikad pre i da se lovi u velikim količinama. To je istina, ali reč je o mladim jedinkama od najviše dve-tri godine starosti koje se love upravo onda kad je komarča najosetljivija, u jesenskom razdoblju pred mrest. Sa druge strane, u populaciji nedostaju stare velike jedinke, a u ribarstvenoj nauci takva je situacija alarm za dodatni oprez zbog mogućeg kaskadnog učinka u idućim godinama - objasnila je ona.
Dodatno prelovljavanje će dovesti do dalje neravnoteže, još više će nedostajati starijeg dela populacije koja je kostur stabilnosti i koja daje najveći i najkvalietniji reproduktivni potencijal, piše Slobodna Dalmacija.
Dosta vrsta riba, upozorava prof. Sanja Matić-Skoko, je u poslednje vreme ugroženo ali nisu u pitanju samo ribe već i rakovi, glavonošci i školjke.
- Teško je generalizovati i staviti sve te promene pod istu kapu. Najtačnije bi bilo reći da su nastale kao sinergijski učinak klimatskih i ekoloških promena, uz stalni čovekov pritisak kroz ribolov - zaključila je ona.
(Telegraf.rs)
Video: Novosađanka menjala grad za prostranstva Durmitora, sa konjem Bambijem krstari nestvarnim predelima
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Ludi
Ja jedem samo somovinu od riba i to kad je neki praznik nemam para za tunjevinu svaki dan po koja sardina dva tri puta mesecno i to je to tako da nemam problem u vezi ovoga
Podelite komentar