Počinje panika među Hrvatima: Zbog izmena zakona traže alternativne načine kako bi platili manje poreze
Početkom 2017. godine u Hrvatskoj na snagu stupa 16 zakona kojima je regulisana poreska reforma, koja bi većini zaposlenih trebala da donese veće plate, ali i veće probleme sa porezima za preduzetnike.
Zbog ovih zločina Hrvati najčešće završavaju u zatvoru, a izlaze iz njega kao sasvim novi ljudi
Na snagu s početkom 2017. stupio je novi Zakon o porezu na dohodak kojim je kao novina uvedeno tzv. sintetičko oporezivanje dohotka od nesamostalnog rada, samostalne delatnosti i drugog dohotka. Na osnovu tog zakona, sav prihod ostvaren tokom jedne godine, npr. od plata i autorskih honorara, zbrajao bi se, pa bi se na tako utvrđeni godišnji dohodak plaćao porez po stopi od 24 posto na poreznu osnovicu do 210 hiljada kuna, a na deo iznad tog iznosa po stopi od 36 posto.
Pored toga što će morati da plaćaju združene godišnje poreze, preduzetnici će morati zdravstveno i penziono osiguranje da plaćaju i radnicima sa autorskim ugovorima, jer se ukidaju sve iznimke od plaćanja doprinosa. Ti bi se doprinosi ipak plaćali po upola nižim stopama - za penziono osiguranje temeljem generacijske solidarnosti po stopi od 10 posto, a za zdravstveno 7,5 posto.
Ove izmene zakona, koji na prvi pogled idu na ruku radnicima, najteže će pasti ugostiteljima. Shodno izmenama Zakona o porezu na dodatu vrednost (PDV), snižena stopa od 13 posto više se neće primenjivati, već će porez porasti za usluge u ugostiteljstvu i isporuci belog šećera, koji će se tako oporezivati uvećanom stopom od 25 posto.
Pored ovih iznema, menjaće se i Zakon o javnim nabavkama, lokalni porezi, porez na motorna vozila, Zakon o računovodstvu kao i mnogi drugi.
Zbog ovih izmena zakona, poslodavci i preduzetnici u Hrvatskoj u panici traže alternativne načine kako da izbednu poreska opretećenja, a posebno traže načine da svoje bankovne račune prebace u okolne zemlje.
Ono što posebno zabrinjava tamošnje biznismene je činjenica da će, shodno izmeni Opšteg poreskog zakona, banke na mesečnom ili kvartalnom nivou slati podatke o prometima svih računa građana i poslovnih subjekata Ministarstvu financija, čime će se oni dodatno pratiti u cilju onemogućavanja prevara, ali će se u isto vreme stvoriti osećaj špijunaže i zloupotrebe ličnih podataka klijeneta banaka.
(Telegraf.rs)
Video: Vučić: Ogromno interesovanje mladih za stambene kredite, do 15 sati 1.167 prijava
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Koni
Samo da nam ne dolaze ovamo u Srbiju . Ne trebaju nam podguzne muve!
Podelite komentar
MB
Ovo je prava stvar neko treba stati na rep poduzetnicima koji uzimaju narodu a drzavi ne daju nista
Podelite komentar
Mile
Nekad je dobro ygledati se na komsije.
Podelite komentar