EVROPU PREUZIMA DESNICA: U ovim državama su nadomak vlasti, da su danas izbori - ovako bi izgledao Stari kontinet
Francusku i Nemačku 2017. očekuju važni izbori koji će pokazati koliko su populisti u Evropi zaista popularni.
TREĆI SVETSKI RAT MOŽE DA BUKNE U 2017: Čeka nas pravi pakao ako ove zemlje zarate
Marin Le Pen, čelnica krajnje desne stranke Nacionalni front, s oduševljenjem je dočekala odluku socijalističkog francuskog predsednika Fransoa Olanda da se ne kanididuje za novi mandat.
U zadnjih šest meseci Britanci su odlučili da izađu iz EU, a Amerikanci su izabrali republikanskog populistu Donalda Trampa za predsednika, što Le Pen ističe kao opravdanje antiestablišmentske politike koju zagovara.
- Nemam apsolutno nikakvog razloga da promenim strategiju - kazala je početkom decembra na izložbi konja u Vilepinteu, odmahujući rukom na pitanja o svojim suparnicima, njihovim pobedama i greškama.
- Ne verujem u podelu na desnicu i levicu. Postoje s jedne strane nacionalisti i patriote, a s druge globalisti, europejci i prema tome zagovornici imigracije.

Jasno je na kojoj se strani vidi. To je okosnica njene političke platforme i retorički adut: ona zagovara moćnu mešavinu otpora integrisanoj Evopi i migraciji sa snažnim osećajem za francusku posebnost.
- Njene ideje nesumnjivo su sve popularnije. Ne samo u Francuskoj: pobeđujemo u globalnom ratu ideja - rekao je Bernard Hue, jedan od njenih pristalica i bivši član stranke.
Ali, Le Pen mora da se bori ne samo protiv svojih političkih suparnika, nego i protiv tamnih mrlja u istoriji svoje stranke, čiji je osnivač, njen otac Žan-Mari Le Pen, u više navrata bio kažnjavan zbog antisemitskih i rasističkih komentara. I ona sama došla je u sukob sa zakonom u pokušaju da približi stranku mejnstrim glasačima. Godine 2015. završila je na sudu zbog podsticanja na versku mržnju jer je muslimane koji se mole na ulici uporedila s nacističkom okupacijom, ali nije proglašena krivom.
Ti udarci, u kombinaciji s političkim okruženjem u Francuskoj koje kontinuirano marginalizuje Nacionalni front smatrajući ga nekompatibilnom vrednostima zemlje, odrazili su se na rezultate stranke na izborima. Nacionalni front ima samo dvoje zastupnika u donjem domu parlamenta od ukupno 577, i dvoje u gornjem domu. To bi moglo da se promeni iduće godine kada se održavaju predsednički i parlamentarni izbori.

Marin Le Pen i Nacionalni front jako dobro stoje u anketama, a Nacionalni front jedina je stranka koja je zabeležila povećanje broja članova od 2012. Marin Le Pen u prvom krugu predsedničkih izbora mogla bi dobiti 25 odsto glasova, a u drugom 30 odsto. Pristalice Nacionalnog fronta smatraju da je dolazak stranke na vlast samo pitanje vremena.
Hue tvrdi da se vreme stranke približava, ističući kao primer Bregzit i Trampa.
- Ideološka pobeda uvek prethodni izbornoj - rekao je.
Populisti jačaju i u ostalim delovima Evrope
Sledeće godine održavaju se parlamentarni izbori u Nemačkoj. Alternativa za Nemačku (AfD), postigla je velike uspehe na nedavnim izborima u saveznim državama otimajući birače tradicionalnim strankama i uživa podršku oko 16 odsto birača, po anketi iz septembra.

Prevremeni izbori iduće godine održaće se i u Austriji i krajnje desna Slobodarska stranka (FPOe) mogla bi da uđe u vladu, iako u decembru desničar nije izabran za predsednika države.
Izbori u Italiji očekuju se najkasnije 2018., ali politička nestabilnost mogla bi dovesti do prevremenih izbora. Pokret pet zvezda, najveća opoziciona stranka, zagovara protekcionistička i euroskeptična stajališta i želi da organizuje referendum o izlasku iz evrozone. Glavna krajnje desna stranka, Severna liga, ima po anketama podršku oko 12 odsto birača jer je umesto secesije počela da širi protuevropske i protivuseljeničke poruke.
U Švedskoj, protivuseljeničke Švedske demokrate postali su 2014. treća najveća stranka u zemlji osvojivši 13 odsto glasova. U Danskoj, populistička Danska narodna stranka postala je 2015. druga najveća stranka u zemlji s 21 odsto osvojenih glasova.
Slobodarska stranka (PVV) holandskog populističkog zastupnika Gerta Vildersa i dalje napreduje i ankete potvrđuju da se radi o najpopularnijoj stranci u zemlji.
Kad bi se parlamentarni izbori predviđeni za mart održali ove nedelje, Slobodarska stranka bila bi prva s 36 mesta od 150 u donem domu holandskog parlamenta.
(Telegraf.rs / Hina)
Video: Brnabić pozvala da Skupština nastavi rad nakon nereda
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Don....
Sve se vraca ..sve se placa!!!
Podelite komentar