Dimitrije Parlić je Srbin za kog znaju sve zemlje sveta osim jedne - one u kojoj je rođen!
Prošlo je tačno 100 godina od rođenja Dimitrija Parlića, jednog od naših najistaknutijih baletskih igrača i koreografa. Parlić je bio veoma cenjen u svetu, u žiži svih važnih događanja u baletu. Svojim stvaralaštvom obogatio je nacionalni repertoar baletima domaćih kompozitora i ostavio neizbrisiv trag.
Nova predstava baleta na ledu u Sava Centru 14.decembra u 18h!
Obeležavanjem stogodišnjice od rođenja ove istorijske važne ličnosti, Baletska škola „Dimitrije Parlić” iz Pančeva, proslaviće Dan škole održavanjem koncerata 1. i 2. decembra, na sceni Kulturnog centra - piše portal 013info.
Dimitrije Parlić rođen je 1916. godine u Solunu i jedan je od naših najpoznatijih baletskih igrača i koreografa. Pohađao je Glumačku školu u Beogradu, a baletski se školovao u Beču i Bernu. Od 1942. godine bio je solista u Narodnom pozorištu Beograda, a zatim šef baletskog ansambla i koreograf.
Od 1958. do 1962. bio je direktor baleta Državne opere u Beču, a od 1962. do 1964. direktor Rimske opere. Od 1971. godine, ponovo u Beogradu radi kao slobodan umetnik u pozorištima u zemlji i u inostranstvu.
- Parlić je postavio temelje današnjeg srpskog baleta i stvaralac je igračkog nacionalnog blaga koje treba čuvati i isticati. Veličinu njegovog dela ni danas nije moguće nadmašiti - direktorka Baletske škole, Tatjana Krga.

Njegov aktivni rad trajao je preko 40 godina uvek uzlaznom putanjom. Zajedno sa njim žive u sećanju mnogi veliki baletski igrači i deo su ispisanih stranica istorije Narodnog pozorišta u Beogradu.
Udruženje baletskih umetnika Srbije ustanovilo je nagradu Dimitrije Parlić 1996. godine, te se njeno dobijanje smatra najvećom čašću koju koreograf može poneti.
Parlićeva koreografija za Romea i Juliju (Prokofjev) i Orfeja (Stravinski) označava novi i savremeniji put, kojim je pedesetih godina uspešno krenuo beogradski balet. Čudesni mandarin, Rođendan infantkinje, Ana Karenjina, još su neke od vrlo uspešnih koreografija.
Od izuzetnog značaja je i njegov doprinos u razvijanju nacionalnog baletskog izraza u postavkama Licitarskog srca, Simfonijskog triptihona, Ohridske legende, u kojima se trudio da umetnički transponuje lepotu i raznovrsnost igara naših naroda.
I druge njegove koreografije se rado izvode, a veoma su dobro primljene u Beču, Amsterdamu, Helsinkiju, Briselu, Edinburgu, Ankari, Trstu, gde je takođe sa uspehom radio. Umro je 1986. u 67. godini života.
(Telegraf.rs/013info.rs)
Video: Ovako danas izgleda kružni tok Autokomanda: Semafori ne rade, ali nema ni gužve
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
BASA
Nadamo se da ce uskoro biti napisana "Monografija o Dimitriju Parlicu " ! I jedna opsta o svim nasim baletanima i u zemlji i o onima koji su radili u stranim pozoristima !
Podelite komentar
Gavran
Da je krimos svi bi ga znali
Podelite komentar
Pravoslavlje
I pa sta?
Podelite komentar