DIPLOMATSKO REMEK-DELO: Šta se ZAISTA krije iza ove fotografije patrijarha i pape (FOTO)
Poseta pape Franje i patrijarha Vartolomeja izbeglicama na Lezbosu nije samo zajednička potvrda hrišćanske humanosti, ona obuhvata i brojne crkveno-političke aspekte, piše u svom komentaru teolog Hajnc Gštrajn, prenosi Dojče vele.
CEO SVET SE PITA ZAŠTO JE PAPA FRANJA CELIVAO NOGE MIGRANATA: Nekoliko njih je i zaplakalo!
Carigradski patrijarh Vartolomej Prvi dugo se trudio da obezbedi sastanak sa papom pre pravoslavnog sinoda koji se u junu održava na Kritu. Bilo je čak pretpostavki da bi mogla da se isposluje i blic-poseta pape Franje samom sinodu.
Ti napori pojačani su nakon istorijskog sastanka Franje i ruskog patrijarha Kirila I sredinom februara u Havani.
Prema tvrdnjama upućenih, aktuelna inicijativa potekla je iz Franjinog ličnog pisma kojim je obavestio Vartolomeja i o crkvenom sastanku na Kubi, prenosi Dojče vele.
Poglavari iz Istanbula i Vatikana žele da preduprede utisak da nova osovina Prvog Rima i „Trećeg Rima" (Moskve) ide na uštrb tesnih veza sa ekumenskim patrijarhatom u Istanbulu koje potiču još iz vremena pape Jovana XXIII (1958-1963).
![Foto: AP/Tanjug](http://xdn.tf.rs/2016/04/17/Tan2016-4-16_172855384_3.jpg)
Krajem marta, ekumenski patrijarh predložio je papi zajedničku posetu jednom izbegličkom kampu na grčkom ostrvu Lezbosu, agape s izbeglicama i pomen mrtvima zbog brojnih žrtava strašne plovidbe s turske obale.
Ovim humanitarnim aktom Vartolomej I ne želi samo da dokaže svoju ekumensku povezanost i lično prijateljstvo sa Franjom - to se, ionako, nikakvim pokušajima smetnji iz Moskve ne može osporiti. Posetom Lezbosu Vartolomej I istovremeno potcrtava pripadnost ovog i drugih ostrva kao i cele severne Grčke ekumenskom patrijarhatu.
Grčka crkva se tek državnom nezavisnošću od turskog sultana odvojila i o od patrijarhata u tadašnjem Stambolu. Tako su i 1863. i 1882. širenjem grčke teritorije dodatne eparhije uzete iz nadležnosti Konstantinopolja.
![Foto: AP/Tanjug](http://xdn.tf.rs/2016/04/17/Tan2016-4-16_171916333_2.jpg)
Tek veliko povećanje grčkih oblasti pre i tokom Prvog svetskog rata nije više bilo praćeno širenjem crkvene nadležnosti. Ideja je bila da se dalje ne oslabi ekumenski patrijarhat u Turskoj koji je do 1923/24. izgubio gotovo sve vernike kroz masakre i proterivanja. Njime su tako ostale poslednje eparhije na grčkom tlu, ali je crkva u Grčkoj zadužena da ih vodi.
U praksi se to praktično svodilo na priključivanje grčkoj crkvi - sve dok patrijarh Vartolomej I devedesetih nije počeo da podseća na svoja prava. To je, u vreme arhiepiskopa atinskog Hristodula, već jednom dovelo do raskida crkvene zajednice između patrijarhata i grčke nacionalne crkve. Nove napetosti desile su se i sa arhiepiskopom Jeronimom II, koji je ranije dugo važio za naklonjenog Konstantinopolju. On čak u januaru nije učestvovao na pravoslavnom samitu koji je služio kao priprema za sinod.
Ali sada atinski arhiepiskop dolazi na Lezbos. Prihvatio je poziv Vartolomeja I i time osnažio njegovu crkvenu nadležnost nad ostrvima. Time se demonstriraju i novi odnosi patrijarha i Jeronima, prenosi Dojče vele.
![Foto: AP/Tanjug](http://xdn.tf.rs/2016/04/17/Tan2016-4-16_153246646_8.jpg)
Ovo diplomatsko remek-delo poglavara naravno ne nailazi svuda na oduševljenje. Mitropolit pirejski Serafim - i inače poznat po svojim antiekumenskim i antisemitskim izjavama - besni zbog pristanka grčkog crkvenog rukovodstva na „izbeglički šou sa rimskim arhijeretikom Franjom".
„Nacional-pravoslavni" mitropolit Argolide s istočnog Peloponeza, Nektarije Antonopulos, bi odmah da svoju eparhiju zabarikadira protiv svake „navale stranaca i islamizacije kroz migrante i teroriste".
(Telegraf.rs / Tanjug)
Video: Vučić: Referendum i izbore nudim, ali nasiljem ništa nećete dobiti
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Maja
Ma sve je to politika.
Podelite komentar
Nikolas
DOSLO JE VREME ZA POMIRENJE I UJEDINJENJE HRISCANSTVA UZ OBOSTRANO PRASTANJE!!!
Podelite komentar
muhamed.
sastali.se.da.kroje.sudbinu.muslimanima
Podelite komentar